Ispijanje dvije litre umjetno zaslađenih pića tjedno, što je ekvivalent jednom srednje velikom soku iz lanaca brze prehrane, za 20 posto povećava rizik od neujednačenih otkucaja srca koji nazivamo fibrilacijom atrija.

Ljudi ovaj poremećaj često opisuju kako treperenje, drhtanje ili okretanje srca u prsima.

Ispijanje slične količine dodatno zaslađenih napitaka povećava rizik za dodatnih 10 posto, dok je ispijanje čistih, nezaslađenih sokova od voća ili povrća povezano s osam posto nižim rizikom od razvoja ovog poremećaja, utvrdila je studija provedena na Državnom sveučilištu Pennsylvania.

“Ovo je prva studija koja je pronašla vezu između nezaslađenih i niskokaloričnih zaslađenih i dodatno zaslađenih pića i povećanog rizika od fibrilacije atrija”, pojasnila je za CNN profesorica emeritus Penny Kris-Etherton.

Prema jednoj drugoj studiji, provedenog 2017., ljudi europskog podrijetla imaju oko 22 posto veći rizik od nasljeđivanja ovog stanja.

U međuvremenu, Kris-Etherton kaže kako je najbolji izbor – voda.

U svijetu gotovo 40 milijuna ljudi živi s fibrilacijom atrija, a mnogi od njih pate od bolova u prsima, lupanja srca, nedostatka zraka i umora. Za druge je ovo stanje tihi ubojica jer nemaju simptoma. Ali, kada se jednom otkrije, ovo stanje se može liječiti lijekovima, ali i promjenom navika, a, ako je potrebno, i operacijom.

Sve većem broju slučajeva pridonosi i epidemija pretilosti, ali i drugi rizični čimbenici, poput visokog krvnog tlaka, dijabetesa, kroničnih bolesti bubrega, pušenja i konzumacije alkohola.

Studija, objavljena u utorak u časopisu Circulation: Arrhythmia and Electrophysiology, analizirala je podatke gotovo 202.000 ljudi koji se nalaze u velikoj biomedicinskoj bazi podataka pod nazivom UK Biobank. Praćeni su u prosjeku 10 godina, u dobi od 37 do 73 godine, a više od polovice bile su žene.

Za žene je i vjerojatnije da će konzumirati umjetno zaslađena pića, baš kao i mlađe osobe s većom tjelesnom težinom i prervalencijom dijabetesa tipa 2. Muškarci su pak vjerojatniji konzumenti pića zaslađenih šećerom, i to mlađi i teži muškarci s prevalencijom srčanih bolesti.