#eko
Proizvodnja kokosovog ulja ima negativan utjecaj na okoliš
Kokosovo ulje steklo je status superhrane zbog svojeg toliko hvaljenog, ali i dosta osporavanog, dobrog utjecaja na zdravlje. Kokosovo ulje postalo je trend koji uzima veliki danak tropski ekosustavima u kojima se uzgaja.
Nova istraživanja o ekološkom utjecaju kokosovog ulja zaključila su da je veća prijetnja ekosustavima od bilo kojeg drugog biljnog ulja, što se tiče proizvodnje. Gore je čak i od palminog ulja za koje se naširoko zna da je užasno loše za okoliš, piše IFL Science.
“Mnogi potrošači na Zapadu misle da su proizvodi od kokosa zdravi i da je njihova proizvodnja relativno bezopasna za okoliš”, rekao je u izjavi Erik Meijaard, glavni autor studije i pomoćni profesor na Sveučilištu Kent u Velikoj Britaniji.
U časopisu Current Biology objavljeno je da je međunarodni tim znanstvenika proučavao kako poljoprivredna proizvodnja kokosa utječe na gubitak vrsta. Otkrili su da kokosovo ulje utječe na 20 ugroženih životinjskih i biljnih vrsta na milijun tona proizvedenog ulja.
Za usporedbu, proizvodnja palminog ulja utječe na 3,8 vrsta na milijun tona, maslina utječe na 4,1 vrstu na milijun tona, a sojino ulje utječe na 1,3 vrste na milijun tona. Usjevi poput uljane repice i suncokreta imali su relativno mali utjecaj na biološku raznolikost, utječući na 0,04 odnosno 0,05 vrsta na milijun tona proizvodnje.
Ekološki utjecaj proizvodnje kokosa je ozbiljan zbog toga gdje se usjev uzgaja. Obično se uzgajaju na malim pacifičkim otocima i u drugim tropskim regijama, u kojima postoji krhka ravnoteža mnogih ugroženih vrsta. Narušavanje ovog ekosustava u svrhu poljoprivrede stoga može imati dubok učinak na lokalnu biološku raznolikost.
S druge strane, druge robe poput sjemena uljane repice ili suncokreta imaju relativno slab učinak na vrste jer se primarno uzgajaju u umjerenim područjima i biomima širokolisnih šuma, gdje su utjecaji poljoprivrede manje oštri, barem u smislu utjecaja na vrste.
Istraživači kažu da ne žele pokrenuti lov na vještice protiv kokosa. Međutim, nadaju se da će potrošačima pružiti pouzdanije informacije o tome kako njihova hrana utječe na planet.
“Potrošači moraju shvatiti da svi naši poljoprivredni proizvodi, a ne samo tropski usjevi, imaju negativan utjecaj na okoliš”, dodao je koautor, profesor Douglas Sheil s Norveškog sveučilišta znanosti o životu.
“Potrošačima moramo pružiti pouzdane informacije koje će ih voditi pri odabiru.”
Izdvojeno
-
U petak 10. siječnja 2025. godine u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru Adriana Branka Pojatina, je javno obranila doktorski rad pod naslovom Umreženost identitetskih i turističkih prostora na primjeru štovanja Gospe od Sniga u Kukljici
-
Na Pagu je upravo počela sezona janjenja. No, za teške poslove stočara - sve je manje zainteresiranih.
-
PD Paklenica poziva sve zainteresirane na predstavljanje monografije i prigodnu izložbu “PD Paklenica – 125 godina planinarstva na zadarskom području” koje će se održati u četvrtak, 16. siječnja,u 18 h u atriju Providurove palače.
-
U organizaciji Hrvatskog odbojkaškog saveza i OK Zadar od petka, 17. siječnja do nedjelje 19. siječnja održat će se završnica prvenstva Hrvatske u odbojci za juniorke i juniore.
Reci što misliš!