Prženje je metoda kuhanja koja zadržava vlagu, rezultirajući hrskavom površinom i poboljšanim okusom i teksturom. Zato, pri odabiru najboljeg ulja za prženje razmotrite karakteristike svakog proizvoda, uključujući način obrade, termalnu stabilnost, viskoznost i opće zdravstvene prednosti.

Jedno od najvažnijih razmatranja pri odabiru najboljeg ulja za prženje je kako će reagirati kada se zagrije. Temperatura koja uzrokuje da određeno ulje počne gorjeti i oksidirati naziva se “točka dimljenja”.

Zagrijavanje kuhanja ulja na temperaturu višu od njezine točke dimljenja uzrokuje degradaciju koja može proizvesti toksične pare i štetne slobodne radikale. Neki od tih nusproizvoda mogu imati negativne učinke na zdravlje.

Prilikom dubokog prženja važno je odabrati ulje s visokom točkom dimljenja. Prženje zahtijeva održavanje temperature ulja na oko 185 stupnjeva.

Ulja bogata zasićenim i mononezasićenim masnoćama obično imaju najviše točke dimljenja i otpornija su na oksidaciju, prema studiji iz svibnja 2015. u Advances in Nutrition.

S druge strane, ona visoka u polinezasićenim masnoćama lakše se razgrađuju jer sadrže masne kiseline s kratkim lancem koje se raspada kad se zagriju.

Za ekstrakciju ulja iz biljaka, sjemenki i orašastih plodova koriste se različiti procesi. To se može postići putem upotrebe tlaka, poput hladnog prešanja, ili mehaničkih, termičkih ili kemijskih procesa. Proizvođači pročišćavaju ulje radi osiguranja čistoće i prozirnosti. Što je ulje više pročišćeno, to je viša točka dimljenja.

Međutim, proces pročišćavanja utječe ne samo na okus već i na razinu polifenola, koji pomažu u zaštiti vaših stanica od oksidativnih oštećenja. Obrada također može smanjiti mikronutrijente u ulju, kao i njegovu antioksidacijsku aktivnost te stvoriti degradaciju lipida. To će konačno utjecati na potencijalne zdravstvene prednosti ulja.

Većina ulja koja se nalaze na policama trgovina je pročišćena, iako su mnoga također dostupna nerafinirana, a često i skupa.

Kad god je moguće, birajte ulja s visokim točkama dimljenja u njihovom najprirodnijem obliku, poput ekstra djevičanskog, nerafiniranog ili hladno prešanog.

Pojam „hladno prešanje„ podrazumijeva tehnologiju pri kojoj nije korištena povišena temperatura koja djeluje na osjetljiva ulja. Za ta se ulja isplati platiti više. Bilo kakvo iskorištavanje ostataka ulja koje nije izašlo hladnim prešanjem, a uključuje povišenje temperature, mijenja strukturu proizvoda.

Vašem tijelu su potrebne masti da pravilno funkcionira. Masti su sastavni dio strukture stanica i pomažu u održavanju kontrakcije mišića, zgrušavanju krvi, imunološkoj funkciji i krvnom tlaku.

Ovaj hranjivi sastojak također je potreban za apsorpciju vitamina topljivih u mastima, poput vitamina A, D, E i K. Smjernice za prehranu Amerikanaca preporučuju da 25 do 35 posto vaših dnevnih kalorija potječe iz masti.

Masti u ulju čine mješavinu masnih kiselina, kako zasićenih tako i nezasićenih. Nezasićene masti, koje uključuju mononezasićene i polinezasićene masne kiseline, najzdraviji su izbor. Općenito, što je manja količina zasićenih masti, a veća količina nezasićenih masti, to je ulje zdravije.

Preporučena ulja su: bademovo, repičino, avokadovo, laneno, kukuruzno, lješnjakovo, ulje konoplje, ekstra djevičansko maslinovo, suncokretovo i sojino ulje.