Nova studija otkrila je da su tri dijete s visokim udjelom masti povezane s povećanim rizikom od zaraze koronom.

Naime, tim istraživača na Sveučilištu u Kaliforniji – Riverside (UCR) utvrdio je da ove tri dijete povećavaju ekspresiju bjelančevina ACE2 i drugih proteina domaćina, koje koriste šiljasti proteini virusa koji uzrokuju covid kako bi ušli u tijelo.

Ranije je isti tim utvrdio i povezanost prehrane temeljene na sojinom ulju s pretilošću i dijabetesom, za koje se zna da su glavni čimbenici rizika za covid-19.

U novoj studiji istraživači su hranili miševe s tri različite dijete tijekom 24 tjedna u kojima je najmanje 40 posto kalorija dolazilo iz masti. Prehrana se temeljila na zasićenim mastima iz kokosovog ulja, mononezasićenim, modificiranim sojinim uljem i nemodificiranom sojinom ulju s visokim udjelom polinezasićenih masti.

Nakon toga su pregledali sva četiri dijela crijeva miševa, zajedno s njihovim mikrobiomom. Četvrta kontrolna skupina miševa hranjena je hranom s niskim udjelom masti, prenosi Times of India.

Biljna prehrana nije uvijek dobra

Frances Sladek, profesorica stanične biologije na UCR-u i viša autorica studije objavljene u časopisu Scientific Reports navodi da ponekad biljna prehrana nije najbolja opcija. Prehrana s visokim udjelom masti, čak i iz biljaka, jedan je od takvih slučajeva.

“Ove dijete oštećuju gene imunološkog sustava u domaćinu, a također stvaraju okruženje u kojem štetne crijevne bakterije mogu napredovati”, dodala je ona.

Druga opažanja istraživača odnose se na promjene u genima koji reguliraju osjetljivost na zarazne bolesti, uključujući one koji prepoznaju zarazne bakterije i one koji kontroliraju upalu.

Koje ulje ima najveći učinak?​

Utvrđeno je da dijete s kokosovim uljem najviše utječu na ekspresiju gena, nakon čega slijedi dijeta s nemodificiranim sojinim uljem, što sugerira da višestruko nezasićene masne kiseline u nemodificiranom sojinom ulju igraju ulogu u mijenjanju ekspresije gena.

S druge strane, primijećeno je da su promjene mikrobioma bile izraženije kod miševa čija je prehrana bila temeljena na sojinom ulju, za koje su istraživači rekli da je ulje koje se najčešće konzumira u SAD-u, a sve se više koristi u drugim zemljama, uključujući Brazil, Kinu i Indiju.

Također su primijetili da se nalazi odnose samo na sojino ulje, a ne na druge proizvode od soje, tofu ili soju.

Dugotrajne prehrambene navike bogate mastima mogu dovesti do značajnih zdravstvenih posljedica, naveli su istraživači.