Bez vode nema života i svi smo svjesni ozbiljnih posljedica akutnog manjka vode. Međutim, čak i blagi nedovoljni unos vode može ostaviti negativne posljedice na organizam ako je on dugoročan

Preporuke za unos vode kod djece

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) kao preporučeni unos vode navodi 1900 mL/dan za djevojčice dobi 9-13 godina te 2100 mL/dan za dječake iste dobi. Naravno, ove su preporuke samo orijentir za osiguravanje adekvatnog stupnja hidracije, a stvarne individualne potrebe ovise o tjelesnoj masi, prehrani, unosu soli, tjelesnoj aktivnosti, temperaturi zraka, stopi znojenja, itd.

Preporuke za unos vode se mogu izraziti i s obzirom na unos energije pa je preporuka količine mililitara vode jednaka unosu energije: dijete čije su dnevne energetske potrebe oko 2000 kcal dnevno treba osigurati oko 2000 mL vode.

Poželjni izvori vode

Uz vodovodnu vodu, poželjni izvori vode su mlijeko, svježe voće i povrće i 100%-tni voćni sokovi bez dodanog šećera. Npr. preporučenih 1900 mL vode se može osigurati cjelodnevnim obrokom koji uključuje: tri čaše vode, šalicu jogurta, jedno serviranje ribe ili mesa, jedno serviranje tjestenine, jednu naranču, jednu bananu, dva kivija, tri mrkve i tanjur juhe od rajčice. Pritom je navedeni cjelodnevni obrok mogao dodatno uključivati i, primjerice, tri kriške kruha što bi značilo dodatnih 50 mL vode.

Nezdravi napitci za djecu

Ono što roditelji svakako trebaju izbjegavati u ponudi tekućina svom djetetu su napici s dodanim šećerom budući da povećavaju rizik od prekomjerne tjelesne mase, istiskuju poželjniju hranu iz prehrane, negativno utječu na dugoročni odabir hrane te se ne uklapaju u obrazac pravilne prehrane.

Znanstvenici se slažu da djeca ne bi trebala unositi više od 10% energije porijeklom iz dodanih šećera.

To bi značilo da dijete u dobi 4 do 8 godina kojemu dnevno treba 1600 kcal ne bi trebalo unijeti više od 130 kcal iz šećera odnosno 32 grama ili 6 žličica. Za usporedbu, samo jedna velika čaša popularnog gaziranog napitka tamne boje, sadrži čak 39,2 grama ili skoro 8 žličica šećera. Dodatna opasnost koja vreba iz šarenih zaslađenih sokova i drugih napitaka su bojila koja uzorkuju povećanu hiperaktivnost i druge poremećaje ponašanja u djece. Posebno treba obraditi pozornost na sunset yellow FCF (E110), quinoline yellow (E104), carmoisine (E122), allura red (E129), tartrazine (E102) i ponceau 4R (E124).

Kako potaknuti dijete na adekvatnu hidraciju

Roditelji često zaboravljaju da i oni sami predstavljaju primjer svojoj djeci stoga budite dobar primjer i često se hidrirajte, a za hidraciju odaberite vodu i izbjegavajte napitke bogate jednostavnim šećerima. Kako biste djeci vodu učinili primamljivijom, možete je obogatiti različitim voćem kako bi im bila šarenija, zabavnija i punijeg okusa. Mali trikovi koji mogu povećati hidraciju kod djece su i nabavka zanimljive boce za vodu, slamke ili čaše. U vodu dodajte i kockice leda s okusom, a za bolje praćenje unosa vode vodite dnevnik hidracije. Natjecanje u boji urina zabavit će najmlađe, a pobjednik je onaj s najsvjetlijom bojom urina.

Posebnu pažnju obratite tijekom intenzivne tjelovježbe i bolesti

Djeca pripadaju skupini osoba koje su u povećanom riziku od dehidracije kada su tjelesno aktivni posebice pri toplim vremenskim uvjetima. Djeca se tijekom tjelesnog napora puno više zagriju jer se ne znoje kao i odrasli. Također, za djecu je karakteristično da osjete žeđ, a da je njihov organizam već dehidrirao jer im osjet žeđi zaostaje.

Valja imati na umu da često i kad se javi osjet žeđi, djeca ga zanemare ne želeći prekidati igru ili druge aktivnosti. Stoga osigurajte unos tekućine prije, za vrijeme i to u prosjeku svakih 15 do 20 minuta, te nakon njihove tjelovježbe. Većina dječjih bolesti popraćena je gubitkom teka, odnosno smanjenim unosom tekućine i krute hrane. Pravilan unos tekućine je ključan za brži oporavak, a za postizanje pravilnog stupnja hidracije mogu pomoći i oralne rehidracijske otopine koje se mogu nabaviti u ljekarnama ili napraviti kod kuće.