Dokazano je da neadekvatan unos folne kiseline prije začeća i tijekom prvih 12 tjedana trudnoće dovodi do defekta neuralne cijevi u fetusa. Stoga se preporučuje da sve žene u reproduktivnoj dobi te one koje planiraju trudnoću ili trudnice u ranom razdoblju trudnoće, svakodnevno uzimaju folnu kiselinu u dozi od 400μ

O folnoj kiselini pobliže

Još davne 1931. godine Lucy Willis je opisala kako je ekstrakt kvasca učinkovit protiv makrocitne anemije kasne trudnoće u Indiji. To je bio prvi zapis o korištenju folne kiseline u svrhu prevencije bolesti. Ipak, folna kiselina nije izolirana i njezina struktura nije rasvijetljena još dugi niz godina. Štoviše, prošlo je više od pola stoljeća dok nije prepoznata važnost folne kiseline u preventivnoj medicini, a spoznaje su kulminirale objavom serije znanstvenih radova 1991. godine kada je potvrđeno da perikoncepcijski unos folne kiseline spriječava spina bifidu.

Radi se o jednom od najvažnijih otkrića medicine 20. stoljeća, odnosno spoznaji da se suplementacijom folne kiseline smanjuje postotak oštećenja živčnog sustava novorođenčeta za 50 do 80%. Naime, niska razina folata u serumu buduće majke može biti značajan čimbenik rizika za pojavu oštećenja živčane cijevi novorođenčeta. To za novo biće konkretno znači da se značajno smanjuje vjerojatnost invaliditeta ili problema u kontroli crijeva i mjehura.

Funkcije folne kiseline

Folna kiselina ima esencijalnu ulogu u sintezi i diobi DNA (genetički kod za replikaciju svake nove stanice) i dijelova RNA koji su potrebni za sintezu proteina u svim stanicama. Stoga «brzorastuća» tkiva, kao fetus ili stanice koje se moraju brzo obnavljati poput crvenih krvnih stanica i stanica imunološkog sustava, imaju veliku potrebu za folnom kiselinom.

Folna kiselina je nutrijent koji osigurava normalan rast i razvoj, a posebno je važna za funkciju živčanog i probavnog sustava, spolnih organa te stvaranje bijelih krvnih stanica. Regulira razvoj živčanih stanica embrija i fetusa te sprječava oštećenje živčane cijevi. Liječi anemiju uzrokovanu alkoholizmom, anemiju trudnica, dojilja, žena koje uzimaju oralne kontraceptive i osoba koje boluju od bolesti jetre te hemolitičku anemiju. Pomaže metabolizam aminokiselina i sintezu proteina.

Zbog bitne uloge u djeljenju stanica i formiranju određenih struktura fetusa, sve žene reproduktivne dobi trebaju pripaziti na adekvatan unos folne kiseline. Većina žena ne unosi dovoljne količine folata putem hrane tijekom onoga ključnog razdoblja - prije nego što shvate da su trudne. A to je vrijeme kada je adekvatan unos folata od  najveće važnosti.

Istraživanja ukazuju da pravilan unos folne kiseline prije i tijekom rane trudnoće može smanjiti rizik od spina bifida-e i drugih defekata živčane cijevi u novorođenčadi. Smanjen rizik je primjećen i kod žena koje su već imale trudnoću pogođenu defektima neuralne cijevi.

Jedno novije istraživanje provedeno u Mađarskoj, koje je obuhvatilo 14000 trudnica, ukazalo je na važnost dodavanja folne kiseline prehrani i u posljednjem tromjesečju trudnoće. Istraživanje je objavljeno u časopisu European Journal of Obstetrics & Gynecology and Reproductive Biology u veljači 2010. godine. Iako je uzimanje folne kiseline neophodno u prvom tromjesečju – razdoblju kada se razvija živčani sustav djeteta kako bi se prevenirao nastanak oštećenja neuralne cijevi (najčešće spina bifida i anencefalija), mađarski znanstvenici tvrde kako i u zadnjem trimestru folna kiselina ostvaruje svoje blagodati.

Istraživanje je, naime, pokazalo kako je svakodnevno uzimanje folne kiseline rezultiralo 7% smanjenim rizikom od prijevremenog poroda, a pronađena je i pozitivna korelacija s porodnom težinom.

 

Folna kiselina ili njene soli koje nazivamo folatima unose se hranom i imaju zaštitni učinak, ali na razini populacije preporuke za povećani unos su neučinkovite. Uzrok tome je nepridržavanje preporuka ili promjenjiva bioraspoloživost folata. Folna kiselina (FA) je sintetski spoj koji se najčešće nalazi u dodacima prehrani. Taj oblik ne može ispoljiti svoju biološku funkciju prije nego se reducira do dihidrofolata (DHF) i tetrahidrofolata (THF), a sposobnost za redukciju FA razlikuje se između pojedinaca.

Gdje se nalazi folna kiselina?

Najbolji izvori folne kiseline su: teleća jetra, leća, pšenične klice, šparoge, špinat, grah, raštika, cikla, grašak, brokula, prokulice, avokado, bundeva, cvjetača, mahune, tikvice, banana, celer, kupus, rajčica, limun, paprika, zelena salata, klice.