Još nije kasno da ovoga ljeta uzgojite vlastiti pizza-vrt sastavljen od povrća i začinskog bilja. Tako ćete uvijek imati svjež nadjev kad se zaželite počastiti pizzom iz domaće radinosti.

Nema toga što u njemu ne može rasti, od rajčica, paprika, patlidžana, tikvica ili špinata, pa čak i kukuruza, ali i klasičnih pizza začina, poput origana, bosiljka, mažurana, peršina, češnjaka, luka vlasca... 

Biljke koje sadite, sadite prema vašem ukusu. Ako ne volite rikulu ili radič, a na pizzu želite dodati nasjeckani mladi luk, posadite njega. Pravila zaista nema.  

Ovaj minijaturni vrt smjestite u poseban dio vrta koji možete prekopati, i to u krugu promjera 80 - 130 centimetara koji ćete podijeliti na gredice, odnosno kriške pizze.

Gredice možete odijeliti sitnijim kamenjem, kojim možete i obrubiti cijeli krug ili neki drugi oblik koji ste si zadali u skladu s terenom. No za to će vam poslužiti i stare daske koje se u ovom slučaju postavljaju položeno i okomito u zemlju.

 

Pizza-vrt može biti u zemlji, ali i iznad.

Ako ste se odlučili za prvu varijantu, dovoljno ga je samo prekopati. S drugom varijantom bit će malo više posla, ali zauzvrat će vaša okućnica dobiti dašak talijanskog štiha.

Za njega će vam trebati cigle. Poslažite ih u krug (ili kako god odgovara terenu vrta) i prekrijte folijom u koju ćete nasuti zemlju za biljke. 

 

Ako na otpadu ili sajmištu uspijete nabaviti stari drveni kotač s drvenim žbicama kao pregradicama, bit će to prelijep ukras za vaš vrt, a najbolje travnjak, na čijoj će se zelenoj površini još sve dodatno istaknuti.

U svaki odijeljeni dio posadite jednu vrstu biljke, za što vam je dovoljno između 7 i 10 gredica.

No ostavite dovoljno prostora među biljkama ako u jednoj gredici namjeravate posaditi više sadnica.

Koristite organski kompost i zalijevajte 2-3 puta tjedno. 

 

Što posaditi u pizza-vrt?

Mini rajčica - Ukopajte je malo dublje u zemlju, a na kraju zasipajte kvalitetnim kompostom kako bi se izbjegla vaporizacija, tj. isparavanje vode iz tla. U prvih tjedan dana rajčica treba mnogo vode, i to svaki dan. Za pizzu su najbolje pelati rajčice od kojih možete napraviti umak.

Paprika - Paprika ne treba toliko vode poput rajčice. Kad je pripremate na pizzi, najbolje ju je narezati na kriške i položiti na vrh. Možete uzgojiti običnu baburu, ali i ljute čili papričice.

 

Peršin - Svim ljubiteljima morskih okusa najbolje će sjesti ‘marinada’ od peršina i češnjaka uz dodatak maslinova ulja koja će pizzu odlično natopiti pogotovo ako je odlučite obogatiti, primjerice, tunom ili inćunima.

Bosiljak - Možete ga uzgojiti iz vlastita sjemena ili kupiti u teglicama na tržnici ili u shopping centrima. Odlično se slaže s rajčicama, a najbolje da ga po pizzi posipate kad je ona gotova kako ne biste ‘ubili’ njegov blagi okus. Vrtlari predlažu da ga ‘berete’, kao i ostalo začinsko bilje, sa škarama. 

 

Špinat ili blitva - Najbolje će se na pizzi stopiti sa slanim feta sirom te mnogo maslinova ulja i češnjaka. 

Radič ili rikula - Odlično će doći kao pokrov za pizzu. Uvijek ih oprane i dobro osušene stavite na već pečenu pizzu. 

 

Salata - Ako vam nije dosta zelenoga, pizzi dodajte i zelenu salatu. Želite li imati cjelovit obrok, od salate, malo rajčica i krastavaca napravite salatu u zdjelici, začinjenu maslinovim uljem i acetom balsamicom, te poslužite uz domaću pizzu. 

Vlasac - Vlasac odrežite škarama, nasjeckajte pa posipajte prije pečenja. U kombinaciji sa sirom razvit će punu aromu. 

 

Kadulja - Odlično se nadopunjuje s origanom, a na pizzi će se najbolje slagati s pršutom i feta sirom. Prije je prepržite na malo maslaca. 

Origano - Bez dodira origana pizzu ne možemo nazvati pizzom. Origano je intenzivniji nego mažuran, a njegova će aroma svim ljetnim jelima, ne samo pizzi, dati onaj pravi talijanski okus i miris.