Postoji puno čimbenika koji utječu na dugovječnost, a zdrava prehrana je jedan od njih. Prema dr. Shireen Kassam, desetljećima znamo da zdrava prehrana može pozitivno utjecati na životni vijek i zdravlje.

“Plave zone su dijelovi svijeta u kojima ljudi žive najduže i najzdravije. U njima je najveća koncentracija 100-godišnjaka”, pojašnjava.

Plave zone uključuju Ikariju u Grčkoj, Okinawu u Japanu, Sardiniju u Italiji, Loma Lindu u Kaliforniji i poluotok Nicoya u Kostariki. Prehrana stanovnika tih dijelova svijeta odlikuje se visokim unosom povrća, voća, žitarica i mahunarki. Ova hrana bogata hranjivim tvarima povezana je s manjim rizikom od zdravstvenih problema koji ugrožavaju dugovječnost, poput bolesti srca ili moždanog udara.

“Plavim zonama je zajednička prehrana koja je pretežno ili isključivo bazirana na biljkama, s naglaskom na konzumaciju graha kao glavnog izvora proteina. Nedavne studije potvrdile su da je prelazak na biljnu prehranu u bilo kojoj dobi koristan”, tvrdi dr. Kassam.

Naime, biljna prehrana je puna hranjivih tvari, poput vlakana, polifenola, vitamina, minerala i stotina fitokemikalija, koje zajedno djeluju na smanjenje rizika od kroničnih stanja promičući bolje zdravlje crijeva, smanjujući upalu i poboljšavajući regulaciju glukoze, prenosi Index.

Istraživanja potvrđuju da je prehrana bazirana na biljnoj hrani najzdravija

Istraživanje objavljeno u časopisu PLOS Medicine također naglašava pozitivne učinke režima prehrane biljnom hranom na dugovječnost. Istraživački tim otkrio je da prelazak na biljnu prehranu od 20. godine može produžiti životni vijek za 10.7 godina kod žena i 13 godina kod muškaraca.

“Pokazalo se da se najveće dobrobiti javljaju konzumiranjem više mahunarki, cjelovitih žitarica i orašastih plodova”, dodala je liječnica.

Iako je ono što uključuje prehrana u plavim zonama najvažnije, hrana koja se izbjegava također igra važnu ulogu. Hrana koja se jede rijetko ili nikad sadrži dodane masti, sol, šećer ili konzervanse. Drugim riječima, ne jedu se prerađena hrana, slatke poslastice, rafinirani ugljikohidrati, crveno i prerađeno meso, gazirana pića, sokovi i energetski napici.