IQ, ili kvocijent inteligencije, općenito opisuje rezultat na testu koji ocjenjuje kognitivnu sposobnost subjekta u usporedbi s općom populacijom. Ideja je da prosječni IQ osobe točno predstavlja njihovu mentalnu dob u kombinaciji sa stvarnom dobi.

Osoba koja ima rezultat 130 i više ima visok IQ, prosječnim rezultatom smatraju se vrijednosti između 90 i 110, a ispodprosječnim 80-90. Granični rezultat su vrijednosti između 70 i 80, a rezultat niži od 70 može ukazivati na intelektualni nedostatak ili mentalnu retardaciju.

Samo dva posto ljudi imaju visok IQ (130 i više). Neki od najistaknutijih osoba u povijesti čovječanstva imali su izniman IQ. Primjerice, Albert Einstein i Stephen Hawking imali su IQ 160. Ali čak ni oni nisu blizu navodnog IQ-a matematičkog genija po imenu Terence Tao, koji tvrdi da ima IQ 220. Do danas , najveći rezultat ikada zabilježen pripada američkoj spisateljici po imenu Marilyn vos Savant, koja ima nevjerojatnih 228.

Nažalost, na IQ rezultate mogu negativno utjecati stvari koje su često izvan kontrole djeteta u razvoju, poput pristupa obrazovanju, prehrane i drugih sličnih čimbenika. Ekstremno niski IQ rezultati obično se pripisuju osobama s teškim mentalnim oštećenjima, ppiše Howstuffworks.

Što kvocijent inteligencije zapravo mjeri?

Jednostavno rečeno, IQ testovi osmišljeni su za mjerenje opće sposobnosti rješavanja problema i razumijevanja koncepata. To uključuje sposobnost zaključivanja, sposobnost rješavanja problema, sposobnost uočavanja odnosa između stvari i sposobnost pohranjivanja i dohvaćanja informacija.

IQ testovi mogu testirati prostornu sposbnost (sposobnost vizualizacije manipulacije oblicima), matematičku sposobnost (sposobnost rješavanja problema i korištenja logike), jezičnu sposobnost (sposobnost dovršavanja rečenica ili prepoznavanja riječi kada su slova preuređena) i sposobnost pamćenja.

Većina ljudi radi bolje na jednoj vrsti pitanja nego na drugima, ali stručnjaci su utvrdili da uglavnom ljudi koji su izvrsni u jednoj kategoriji podjednako dobro prolaze u drugim kategorijama, a ako je netko loš u bilo kojoj kategoriji, najčešće je loš i u pstalim kategorijama.

Jedna od najčešćih kritika na račun IQ testova jest da ne pokazuju koliko ste inteligentni. IQ testovi samo su jedna nesavršena metoda mjerenja određenih aspekata intelektualne sposobnosti. IQ testovi ne mjere kreativnost, društvene vještine, mudrost, stečene sposobnosti ili mnoštvo drugih stvari koje smatramo aspektima inteligencije. IQ testovi također ne procjenjuju racionalno razmišljanje, kao što je donošenje ispravnih odluka ili suočavanje s teškim klijentom na poslu.

Treba naglasiti da postoje barem četiri vrste inteligencije, a koja je vaša, saznajte OVDJE. U nastaku pogledajte primjer IQ testa.