Malo toga je tako neugodno kao zagristi krišku kruha i shvatiti da imate puna usta plijesni koju niste ni primijetili. Vjerojatno vam se okrene želudac od same pomisli na to, a ako vam se nekad dogodilo možda ste se zapitali koliko je to opasno za vaše tijelo.

Ne brinite, ovo se događa gotovo svakome i nema previše razloga za zabrinutost. Svi znamo da neke vrste plijesni i jesu namijenjene za jelo, poput onih koje nalazimo na sirevima kao što su brie ili camembert.

Što će se dogoditi kad pojedete plijesan koja nije za jelo?

A što kada je riječ o onim dobro nam poznatim zelenim mrljama ili bijelim “dlačicama” koje se neočekivano pojave na voću, povrću, kruhu i mliječnim proizvodima?

Možda ćete osjetiti mučninu nakon što slučajno pojedete ove plijesni, ali to je najvjerojatnije zato što plijesan ima loš okus, a ne zbog nekog toksina koji sadrži. Iznimka su plijesni koje sadrže mikrotoksine, a takve se obično nalaze u žitaricama i orašastim plodovima, ali i u celeru, jabukama, soku od grožđa i nekim drugim namirnicama.

Male količine neće vam naštetiti, ali problem bi mogao nastati kontinuiranom konzumacijom jer se mikrotoksini mogu akumulirati u jetri i bubrezima i dugoročno uzrokovati zdravstvene probleme, piše Centar zdravlja.

U svakom slučaju, uzmite u obzir da je vaš želudac vrlo nepovoljno okruženje u kojem većina bakterija i gljivica ne može preživjeti. Ako pojedete malo plijesni i ne primijetite nikakve simptome osim mučnine, nema potrebe da posjećujete liječnika.

Mučnina i povraćanje nakon što ste pojeli plijesan

Malo je vjerojatno da ćete se stvarno razboljeti od plijesni, ali u rijetkim slučajevima moguće je da dođe do mučnine i povraćanja koje ne staje, i tada se trebate javiti liječniku. Moguće je da će vam prepisati nešto što će potaknuti pražnjenje kako bi vam se organizam pročistio.

Ponekad je moguća alergijska reakcija na određene vrste plijesni, što može pridonijeti respiratornim problemima, no ne brinite – obično su privremeni i lako se liječe.

Je li u redu samo odstraniti dio na kojem je plijesan?

Ako niste previše gadljivi, mogli biste doći u iskušenje da pljesnivi dio jednostavno odrežete i nastavite jesti, ali je li to pametno ovisi o vrsti hrani. Treba imati na umu da osim onog šo vidimo na površini, sve plijesni imaju “korijene” koji napadaju hranu. Budući da ti korijeni dopuštaju toksinima (ako ih ima) da se rašire u unutrašnjost zahvaćene hrane, najbolji je potez je sve baciti.

Ipak, plijesan ne može prodrijeti u određene tvrde sireve, tvrde salame, čvrsto/tvrdo voće i povrće tako lako kao u mekšu hranu. To čini ovu hranu lakšom za spašavanje pljesnive mrlje – samo pazite da odrežete barem još centimetar oko pljesnivog područja.

Ova je hrana u redu za jesti nakon što odrežete dio s plijesni: tvrdi sirevi, tvrda salama, čvrsti plodovi voća, povrće.

Ovu hranu treba baciti ako se pojavi plijesan: meki sirevi (koji ne smiju biti pljesnivi), meko voće, kao što su jagode, grožđe, borovnice, breskve, pekarski proizvodi, mahunarke, orasi, jogurt, batat, meso, kruh.

Kako spriječiti nastanak plijesni?

Toplo, vlažno okruženje potiče rast plijesni, a suhe spore plijesni lebde zrakom u potrazi za novim mjestima na kojima će se nastaniti i proširiti. Kako biste to izbjegli, slijedite ove savjete:

– provjerite ima li u hrani plijesni prije kupnje

– hranu kupujte u malim količinama koje ćete brzo potrošiti kako plijesan ne bi imala vremena za rast

– zaštitite hranu plastičnom folijom

– hranu brzo spremite u hladnjak

– pojedite ostatke u roku od tri ili četiri dana

– redovito čistite svoj hladnjak

– održavajte razinu vlage u svom domu ispod 40%

Ukratko, zbog konzumacije pljesnive hrane vjerojatno se nećete razboljeti, ali pripazite na to da većinu hrane ipak baciti na prvi znak pojave plijesni. Kako biste spriječili njezinu pojavu, pravilno zamotajte svu hranu i čuvajte je u čistom, suhom hladnjaku.