Iako svakodnevno ne razmišljamo o važnosti vode i njenom utjecaju na opstanak čitave planete, poruka ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana voda je upućena svakom pojedincu u namjeri da promijeni osobni način korištenja, upotrebe i raspolaganja ovim dragocjenim resursom.

Zašto nam je voda toliko potrebna i kako utječe na funkcioniranje organizma?

“Rađamo se s više od 75% vode u tijelu, a kako starimo, taj postotak se sve više smanjuje. Prosječna odrasla osoba ima oko 60% vode u tijelu, žene imaju nešto manje u odnosu na muškarce zbog većeg postotka masnog tkiva. Zanimljivo je da se iz istog razloga i kod pretilih osoba oba spola nalazi manji postotak vode. U kasnijim godinama života postotak vode se može smanjiti čak ispod 50%”, objašnjava za portal N1 dr. Biljana Lučić.

Dodaje da je voda raspoređena u svim organima, a najviše vode sadrže krv, pluća, srce, mozak i bubrezi. Osim toga što izgrađuje stanice, voda regulira tjelesnu temperaturu, utječe na metaboličke procese, uklanja štetne tvari iz organizma, omogućava bolju pokretljivost zglobova.

Unos i gubitak vode

Prema riječima dr. Lučić održavanje stalne količine vode i elektrolita u tijelu se postiže ravnotežom između unosa i odstranjivanja tekućine. Pijenjem vode na dnevnoj razini osigurava se unos oko 1300 ml, hranom oko 800 ml, a oko 300 ml vode se stvara u samom organizmu. Na dnevnoj razini se preko bubrega, mokraćom, eliminira oko 1500 ml vode, preko kože nestane oko 450 ml, preko pluća oko 300 ml, a stolicom dodatnih 100 ml.

Na koje sve načine unosimo vodu u organizam?

“Osim direktnog unošenja čiste vode, možemo je unijeti i putem različitih vrsta namirnica. Najveći sadržaj vode, preko 90% imaju lubenice, jagode, zelena salata, krastavac, kupus, stabljike celera i špitan. Veliki postotak sadrže i jabuke, grožđe, naranče, mrkve, kruške i ananas. Zato je dobro kombiniranje namirnica u prehrani način prirodne hidratacije“, objašnjava sugovornica portala N1.

Dr. Lučić ističe da osobe u čijoj prehrani prevladavaju pekarski proizvodi, piće i grickalice, ili se bazira na većem unosu pečenog mesa, bez svježih salata, trebale bi voditi računa o dovoljnom unosu čiste vode jer ovakvom prehranom unose nedovoljne količine dragocjenog pića.

Jesu li slatki napici zamjena za vodu?

“Nažalost, ne. Danas je u trendu da mladi ljudi potrebu za vodom nadoknađuju zaslađenim napicima koji sadrže preko sedam žličica šećera u samo jednoj bočici ili konzervi. Američka udruga za srce daje preporuke da u uzrastu od 2 do 18 godina ne bi trebalo unositi više od šest žličica šećera tijekom dana. S druge strane poznato je da tinejdžeri “gase žeđ” s više bočica ili limenki ovakvih pića tijekom dana pa unos šećera višestruko prelazi preporuke”, ističe dr. Lučić.

Dodaje da je konzumacija zaslađenih napitaka povezana s faktorima rizika za kardiovaskularne bolesti, kao što su pretilost, poremećaj lipida i povišen krvni tlak.

Kada treba piti vodu?

“Nakon buđenja treba popiti jednu do dvije čaše mlake vode koja odgovara tjelesnoj temperaturi zbog čega tijelo ne mora trošiti dodatnu energiju na njeno zagrijavanje. Jutarnji ritual pijenja vode čisti organe za probavu i omogućava trenutno snabdijevanje stanica vodom. Tijekom noći organizam gubi vodu na rad jetre koja uklanja toksine, aktivnost mozga i drugih organa.

Tijekom dana vodu treba piti oko pola sata prije jela, a nikako odmah nakon završetka obroka jer, ako tada unesemo vodu, doći će do razrjeđivanja sokova za probavu i usporavanja procesa obrade hrane, posebno ako su u pitanju proteini životinjskog porijekla koji se dugo probavljaju. Vodu ne treba piti neposredno nakon obroka, već sat i pol do dva sata po završetku jela”, objašnjava dr. Lučić.

Prema njenim riječima korisnije je unositi vodu više puta tijekom dana, bez obzira osjećamo li žeđ ili ne, nego se trenutno “naliti” većom količinom vode.

“Mnogi ljudi započinju dan ispijanjem šalice kave koja trenutno podižeenergiju organizma, ali s druge strane izvlači vodu jer je diuretik. Iako se navike teško mijenjaju, preporuka je da se dan započne šalicom vode, a kasnije možete popiti kavu, čaj ili neki drugi napitak”, naglašava.

Kako prepoznati da organizmu nedostaje voda?

“Suhe usne, osjećaj suhoće u očima i ustima, suha koža koja pecka, svrbi i peruta se, problemi s probavom, zatvor, glavobolja, bolovi u zglobovima, vrtoglavica, umor i promjene raspoloženja mogu ukazivati da ne unosite dovoljno vode u organizam”, navodi naša sugovornica.

Prema njenim riječima uvijek se treba obratiti liječniku ako postoji neki od navedenih simptoma koji mogu ukazivati i na različite bolesti.

Dr. Lučić dodaje da istraživanja rađena kod zdravih mladih žena su pokazala da blagi nivoi dehidracije imaju negativni utjecaj na energiju, raspoloženje, dovode do umora, glavobolje i teškoća u koncentraciji.

Tko posebno treba obratiti pažnju na unos vode?

Sportaši, sve osobe koje redovno vježbaju ili imaju naporne treninge, osobe koje rade na visokim temperaturama i u prostorijama s velikom vlažnošću zraka, trudnice i dojilje, kao i osobe s infekcijama mokraćnih putova i kamenom u bubregu trebale bi obratiti pažnju na dodatni unos vode.