Prosječna odrasla osoba ima oko 60% vode u tijelu, žene imaju nešto manje u odnosu na muškarce zbog većeg postotka masnog tkiva.

“Rađamo se s više od 75% vode u tijelu, a kako starimo, taj postotak se sve više smanjuje. Prosječna odrasla osoba ima oko 60% vode u tijelu, žene imaju nešto manje u odnosu na muškarce zbog većeg postotka masnog tkiva. Zanimljivo je da se iz istog razloga i kod pretilih osoba oba spola nalazi manji postotak vode. U kasnijim godinama života postotak vode se može smanjiti čak ispod 50%”, objašnjava za portal N1 dr. Biljana Lučić.

Dodaje da je voda raspoređena u svim organima, a najviše vode sadrže krv, pluća, srce, mozak i bubrezi. Osim toga što izgrađuje stanice, voda regulira tjelesnu temperaturu, utječe na metaboličke procese, uklanja štetne tvari iz organizma, omogućava bolju pokretljivost zglobova.

Unos i gubitak vode

Prema riječima dr. Lučić održavanje stalne količine vode i elektrolita u tijelu se postiže ravnotežom između unosa i odstranjivanja tekućine. Pijenjem vode na dnevnoj razini osigurava se unos oko 1300 ml, hranom oko 800 ml, a oko 300 ml vode se stvara u samom organizmu. Na dnevnoj razini se preko bubrega, mokraćom, eliminira oko 1500 ml vode, preko kože nestane oko 450 ml, preko pluća oko 300 ml, a stolicom dodatnih 100 ml.

Na koje sve načine unosimo vodu u organizam?

“Osim direktnog unošenja čiste vode, možemo je unijeti i putem različitih vrsta namirnica. Najveći sadržaj vode, preko 90% imaju lubenice, jagode, zelena salata, krastavac, kupus, stabljike celera i špitan. Veliki postotak sadrže i jabuke, grožđe, naranče, mrkve, kruške i ananas. Zato je dobro kombiniranje namirnica u prehrani način prirodne hidratacije“, objašnjava sugovornica portala N1.

Dr. Lučić ističe da osobe u čijoj prehrani prevladavaju pekarski proizvodi, piće i grickalice, ili se bazira na većem unosu pečenog mesa, bez svježih salata, trebale bi voditi računa o dovoljnom unosu čiste vode jer ovakvom prehranom unose nedovoljne količine dragocjenog pića.