Svjetskim danom smijeha, koji se obilježava u utorak, želi se potaknuti ljude da se što više smiju zbog važnosti očuvanja tjelesnog i mentalnog zdravlja, dok stručnjaci ističu da smijeh služi kao povezujuća podloga u međuljudskim odnosima.

Od dugoročnih pozitivnih učinaka smijeh i humor mogu povoljno utjecati na imunološki sustav, olakšanje boli, povećanje osjećaja osobnog zadovoljstva i poboljšanje raspoloženja.

“Kroz humor, smijeh i opuštenu atmosferu međusobno se lakše i spontanije povezujemo, a spontanost je posebno važan element humora i smijeha”, kaže predsjednica Hrvatskog psihijatrijskog društva Tihana Jendričko.

Teško uspostavljanje veza može biti prepreka za puno toga u životu, između ostalog može dovesti do osjećaja tjeskobe, psihičke zakočenosti i nelagodnog osjećaja samih sa sobom i u komunikaciji s drugima, napominje Jendričko.

Suvremena istraživanja dokazala su da izreka “smijeh je najbolji lijek” nije u potpunosti točna jer samo smijanje ne mora imati pozitivno djelovanje, a kod nekih zdravstvenih poteškoća može imati i nedostatke.

No, istraživanja potvrđuju da redovita uporaba određenih vrsta humora može ljudima pojačati psihološku dobrobit, kao što je primjerice zadovoljstvo životom. Veselje i pozitivan stav prema životu mogu usporiti razvoj poteškoća koje narušavaju psihičku i tjelesnu dobrobit.

Ljudi s većim osjećajem za smiješno pokazuju manje anksioznosti i stresa, a u nekim istraživanjima humor se pokazao uspješnom strategijom za smanjenje nekliničke i kliničke anksioznosti.

Humor također pridonosi emocionalnoj regulaciji, on može prigušiti uzbuđenje povezano s neugodnim emocijama i time postati “prvi protuotrov” za stres.

Humor kao obrambeni mehanizam jedan je od zrelih mehanizama obrane i konstruktivnih strategija nošenja sa stresom, kažu stručnjaci.