Istraživanja pokazuju da postoji hrana koja može začepiti vaše arterije ako je stalno jedete, a saznanje koju hranu trebate izbjegavati ili ograničiti može vam spasiti život.

Začepljene arterije nastaju kada se plak nakupi i ograniči dotok krvi u tkiva i vitalne organe u tijelu. Stanje se naziva ateroskleroza i može zahvatiti gotovo svaki dio tijela, uključujući arterije u srcu, mozgu, rukama, nogama, zdjelici i bubrezima.

Začepljenja arterija tihi su ubojice i obično ne pokazuju simptome sve dok se ne dogodi veliki zdravstveni problem poput srčanih problema kao što su koronarna arterijska bolest, zatajenje srca, ili moždani udar. Uvijek se savjetuje da nastavite s rutinskim posjetima liječniku, a dr. Mitchell objašnjava: “Ako se dovoljno rano otkrije, tjelovježba i promjene načina života mogu pomoći u smanjenju rizika od blokade prije nego što se stvori značajnija šteta.” Ograničavanje i izbjegavanje određene hrane može pomoći u smanjenju rizika od ateroskleroze, kao i održavanju kolesterola pod kontrolom, prenosi portal Eat This Not That.

Slanina

Slanina može imati tako visok sadržaj masti da može dovesti do začepljenja arterija. Visoke razine zasićenih masnoća potiču upalu koja može uzrokovati dehidraciju stanica kože i pridonijeti aterosklerozi, što je postupno sužavanje krvnih žila koje dovodi do srčanog ili moždanog udara.

Još jedan veliki zdravstveni rizik povezan sa slaninom je taj što može imati visok postotak natrija. Većina ljudi nije svjesna visokih razina soli i drugih konzervansa koji se nalaze u slanini, zbog čega je konzumiraju daleko previše, a da ne shvaćaju da je njihov dnevni unos daleko premašio preporučene granice. To može dovesti do niza problema poput zadržavanja vode i povišenog krvnog tlaka.”

Maslac

Loša strana korištenja maslaca je ta što njegova visoka razina zasićenih masnoća može dovesti do začepljenja arterija i nepoželjnih razina kolesterola ako se konzumira neumjereno. Stoga je umjerenost ključna kada je u pitanju konzumacija maslaca.
Jedna od opcija je prelazak na nemasni mliječni namaz sa smanjenim udjelom zasićenih masti. Postoje i veganski namazi koji su posebno dizajnirani za zamjenu u receptima, poput margarina napravljenog od orašastih plodova, sjemenki, pa čak i biljaka kao što je maslinovo ulje.

Keksi

Nažalost, sastojci poput maslaca, vrhnja, soli i šećera ispunjavaju ove poslastice visokim sadržajem zasićenih masnoća i natrija, dviju stvari koje mogu povećati rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti ako se pretjerano jedu. Jedenje previše keksa također znači da je veća vjerojatnost da ćete konzumirati izvore transmasti koje su povezane s otvrdnutim arterijama i drugim zdravstvenim posljedicama. Sve u svemu, važno je upamtiti da keksi nisu sami po sebi loši – baš kao i sve drugo, potrebno ih je konzumirati umjereno kako bi vaša prehrana bila uravnotežena. Jednostavan prijedlog bio bi da odaberete kekse od cjelovitog zrna pšenice ili one napravljene od drugih vrsta zdravih žitarica. Također možete kombinirati ove zdravije kekse s opcijama koje dodaju nutritivnu vrijednost, poput svježeg voća i nemasnog jogurta.

Punomasno mlijeko i sir

Punomasno mlijeko i sir predstavljaju pravi zdravstveni izazov za pojedince i društvo jer se mliječni proizvodi tako često koriste u mnogim namirnicama koje jedemo. Konzumacija previše ovih proizvoda može dovesti do začepljenja arterija, što je glavni uzrok moždanog i srčanog udara- dva vodeća uzroka smrti u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju. Zato je važno razumjeti koliko točno mlijeka i sira trebate konzumirati svaki dan prije nego što se vratite na normalnu prehranu.

Zdravstveni stručnjaci predlažu ograničavanje unosa mliječnih proizvoda na ne više od 2 porcije dnevno dok veći dio toga zamjenjujemo zdravim alternativama kao što su sojino mlijeko ili bademovo mlijeko Odvajanje vremena za uravnoteženje naše prehrane zdravim izborom prehrane može nam pomoći da ostanemo u formi, aktivni , i zdravo.

Smanjenje količine punomasnog mlijeka i mliječnih proizvoda u našoj prehrani može biti odličan način za poboljšanje našeg cjelokupnog zdravlja. Jedna učinkovita strategija je smanjenje veličine porcija.

Pržena hrana

Prženje hrane u dubokom ulju uobičajen je način brze pripreme obroka, ali može predstavljati velike rizike za vaše zdravlje. Hrana koja se prži u dubokom ulju oblaže je nezdravom masnoćom i uljem koji potiču začepljenje arterija.

Količina masti i kolesterola u prženoj hrani drastično raste što može dovesti do povišenog krvnog tlaka i povećanog rizika od srčanih bolesti i moždanog udara. Nadalje, pržena hrana obično zahtijeva dvostruko ili čak tri puta više ulja nego druge metode kuhanja, što može učiniti obrok punim kalorija, a ne hranjivih tvari. Važno je upamtiti da je umjerenost ključna kada konzumirate prženu hranu – umjerenost nam omogućuje da uživamo u određenim okusima bez žrtvovanja našeg zdravlja.

Jedan sjajan način da uživate u prženoj hrani bez brige o ulju koje začepljuje arterije ili upali koju može izazvati je pečenje umjesto prženja. Pečenje pruža jednostavnu i brzu alternativu koja rezultira jednako dobrim okusom.