Iako postoji nekoliko sličnosti, napad panike i napad anksioznosti su različita zdravstvena stanja. Evo što je važno znati.

Anksioznost je uglavnom povezana s iščekivanjem neke stresne situacije, iskustva ili događaja te se razvija postupno, piše Healthline.

Napad panike javlja se iznenada i uključuje intenzivan strah uz pojavu fizičkih simptoma kao što je ubrzani rad srca, nedostatak zraka ili mučnine. Može biti očekivani i neočakivani.

Neočekivani napad panike javlja se bez očitog uzroka, a očekivani je potaknut vanjskim stresorima poput fobija.

Slični simptomi

Napadi panike i anskioznosti su vrlo slični jer imaju iste emocionalne i fizičke simptome. Također, osoba može doživjeti i anksioznost i napadaj panike u isto vrijeme.

– strepnja i zabrinutost

– strah od smrti ili gubitka kontrole

– osjećaj odvojenosti od svijeta ili sebe

– ubrzan rad srca

– bol u prsima

– otežano disanje

– stezanje u grlu ili osjećaj gušenja

– suha usta

– znojenje

– hladnoća ili vrućina

– drhtanje

– utrnulost ili trnci

– mučnina

– bol u trbuhu ili želučane tegobe

– glavobolja

– osjećaj nesvjestice ili vrtoglavice

Kako prepoznati imate li napad panike ili anksioznosti?

Uzrok

Anksioznost je uglavnom povezana s nečim što se doživljava kao stresno ili prijeteće, a napadi panike nisu uvijek izazvani stresorima te se najčešće javljaju neočekivano.

Razina pojave

Anksioznost može biti blaga, umjerena ili teška. Primjerice, anksioznost može biti prisutna u podsvjesti dok obavljate svoje svakodnevne aktivnosti. Napadi panike uglavnom uključuju ozbiljne simptome koje utječu na funkcioniranje tijela.

Brzina početka

Anksioznost se može razvijati postupno, a napadi panike obično se pojavljuju iznenada.

Učinak

Napadi panike uglavnom izazivaju brige ili strahove od ponovnog napada. To može utjecati na ponašanje tako da osoba izbjegava mjesta ili situacije za koje misli da bi mogli potaknuti napad.

Slični uzroci

Neočekivani napadi panike nemaju jasne uzroke. Očekivani napadi panike i anksioznosti mogu biti potaknuti sličnim uzrocima.

– stresan posao

– društvene situacije

– fobije poput agorafobije (strah od gužve ili otvorenih prostora), klaustrofobije (strah od malih prostora) i akrofobije (strah od visine)

– sjećanja traumatičnih iskustava

– kronične bolesti (bolesti srca, dijabetes, sindrom iritabilnog crijeva, astma)

– kronična bol

– odvikavanje od droga ili alkohola

– kofein

– lijekovi i suplementi

– problemi sa štitnjačom

Liječenje

Liječenje uključuje različite terapije kao što je kognitivna terapija, kognitivno-bihevioralna terapija, terapija izlaganja i tehnike opuštanja te lijekove poput antidepresiva i lijekova protiv anksioznosti.

No, lijekovi mogu imati nuspojave pa liječnici preporučuju kombinaciju tretmana. Također, postoje i načini liječenja koje možete provoditi kod kuće.

Disanje

Kad osjetite da vam se dah ubrzava, usredotočite pažnju na svaki udah i izdah. Odbrojite četiri dok izdišete. Ponavljajte dok vam se disanje ne uspori.Prepoznajte i prihvatite ono što doživljavate

Ako ste već doživjeli anksioznost ili napad panike, podsjetite se da će simptomi proći i da ćete biti dobro.

Meditacija svjesnosti

Ova tehnika vam može pomoći da kontrolirate svoje misli i osjećaje tako da ih aktivno promatrate bez reagiranja na njih.

Tehnike opuštanja

Tehnike opuštanja uključuju aromaterapiju i opuštanje mišića. Ako osjećate simptome anksioznosti ili napada panike, pokušajte raditi stvari koje vas opuštaju uz miris primjerice lavande koja ima opuštajuće djelovanje.