Virus covida zahvaća prije svega gornji respiratorni sustav sa svim poznatim simptoma, ali sve više ljudi javlja i simptome koji nisu toliko vezani za respiratorni sustav, kao što su neurološki i kardiološki problemi, kožne promjene, ali i simptomi s problemima srednjeg i unutrašnjeg uha, poput gubitka sluha.

Iako još nije moguće potvrditi da je infekcija covidom direktno odgovorna za gubitak sluha, virus može ući u uho, a stručnjaci sa stranice uhhospitals.org navode da jednom kad uđe u uho, virus može utjecati na sluh i probleme s ravnotežom.

Je li moguće da se to događa? Stručnajci navode da je moguće. S time se slaže prof. dr. sc. Mislav Gjurić, dr. med., specijalist otorinolaringolog, subspecijalist plastične kirurgije glave i vrata, poliklinika Sinteza, piše Ordinacija.hr.

Iznenadna nagluhost i nagli gubitak sluha

“To stanje nije novo, iznenadna nagluhost pa čak i iznenadna gluhoća su poznate bolesti u otorinolaringologiji, poznati po tome da nastupaju neočekivano i bez upozorenja. Najčešći su uzroci, nevezano za COVID, izloženost buci, ozljede glave, virusne i autoimunu bolesti i tako dalje…”, upozorava liječnik.

Dodaje kako je logično da tako i virus koji uzrokuje bolest covid može izazvati iznenadnu nagluhost ili gubitak sluha.

“U literaturi se sve više spominju takvi slučajevi, ali se isto tako do danas nije uspjela jasno potvrditi uzročno posljedična veza, ali kako vrijeme prolazi, sad s odmakom od početka pandemije naša iskustva rastu i sigurno će se s vremenom pokazati je li učestalost nagluhosti češća kod pacijenata s COVID-om nego kod ostalih virusnih bolesti”, pojašnjava prof. Gjurić.

Liječenje nagluhosti kod covida

Sugovornik ističe kako se i ova vrsta nagluhosti liječi kao i svaka druga, a to su prvenstveno kortikosteroidi.

“Lijekovi se primjenjuju intravenozno, a ako je u pitanju potreba za dugotrajnom terapijom, liječenje se može provoditi direktno injekcijama u uho.”, ističe stručnjak.

Dodaje kako se u svakom slučaju radi o hitnom stanju u otorinolaringologiji kojeg je potrebno na vrijeme prepoznati i započeti s liječenjem jer će tada i rezultati liječenja biti najbolji.

“Nažalost trenutno ne možemo govoriti o brojčanim podacima, ali literatura otkriva oko 40-ak radova na tu temu, ali u svakoj se analizi spominju pojedinačni pacijenti, kolektiv istraživanja na globalnoj razini još ne postoji tj, premalo ih je da bi mogle donositi relevantni statistički zaključak iz priloženih podataka.”, zaključuje sugovornik.

Muče vas simptomi dugog covida?

Puno je toga za naučiti o ovom stanju, pa iako hrana ne može izliječiti bolest, nutricionisti i stručnjaci za hranu imaju par ideja kako hrana može pomoći da se lakše nosite s problemima.

Dugi covid je zapravo infekcija koja traje i kad bolest završi, a o tom stanju se još puno mora naučiti. No ako želite lakše podnositi simptome, evo što biste trebali jesti, a što izbaciti iz prehrane.

Dr. Greg Vanichkachorn, direktor odjela za COVID Mayo Klinike te dr. Joan Salge Blake, nutricionistica sa sveučilišta Boston ističu važnost pravilne prehrane, koja će dobro doći cjelokupnom zdravlju.

Po njima najbolji odabir je Mediteranska prehrana koja sadrži maslinovo ulje, povrće, voće, orašaste plodove i cjelovite žitarice. Dodaju i kako to ne znači da morate zaboraviti na meso i proteine, pa su riba i bijelo pileće meso dobar odabir.

Blake dodaje da je slab unos proteina može utjecati na umor, a to je jedna od stvari koju ne želite jer će vam COVID i onako pokloniti umor, pa biste svakako trebali paziti da unosite dovoljno namirnica koje sadrže proteine.

Masna riba poput tune ili lososa su dobar izvor omega 3 masnoća koje će poboljšati kardiovaskularno zdravlje. No fokus bi trebao biti na super prehrani a ne na super-namirnicama. Super-namirnice su one puno antioksidanata, vlakana i masnih kiselina, a sve su jako dobre za zdravlje.