Svjetski je dan hrane
Biljnim i kultiviranim mesom do budućnosti bez gladi!
Svjetski dan hrane obilježava se svake godine 16. listopada u spomen na osnivanje Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO)
FAO poručuje da je nužno transformiranje poljoprivredno-prehrambenog sustava kako bi se izgradio održivi svijet i svim ljudima osiguralo pravo na redovitu i hranjivu prehranu. Udruga Prijatelji životinja stoga poziva sve da podrže međunarodnu građansku inicijativu kojoj je krajnji cilj prikupiti milijun potpisa da se u Europi počne ulagati u spasonosnu tehnologiju proizvodnje mesa bez životinja: „U cijeloj Europi, osim milijun potpisa koji se mogu ostaviti na https://eci.ec.europa.eu/025/public/#/screen/home, potrebno je i prijeći zadani prag u najmanje sedam država članica da bi se ovaj prijedlog iznio pred Europsku komisiju.”
Svojim potpisom građani podnose prijedlog Europskoj komisiji da
počne više ulagati u proizvodnju biljnog i kultiviranog mesa, kao
i da počne isključivati uzgoj životinja iz aktivnosti
prihvatljivih za poljoprivredne subvencije, a da uključi ekološke
alternative kao što su biljni proteini. Kao jedni od pokretača
ove inicijative, Prijatelji životinja kažu da je Svjetski dan
hrane prilika da se javno govori o nužnosti održive proizvodnje
hrane za sve. To je rješenje za epidemiju gladi koja svakodnevno
pogađa milijardu ljudi, a gotovo 40 posto svjetske populacije ne
može si priuštiti zdravu prehranu.
FAO predlaže implementaciju rješenja koja će osigurati održivu
budućnost za sve. No da bi se postigla ova transformacija, svijet
treba promijeniti politiku, način razmišljanja i poslovne modele.
Brojni stručnjaci i organizacije upozoravaju da to neće biti
moguće bez prelaska na proizvodnju isključivo biljne hrane ili
hrane za koju ne trebaju iznimno rasipne i devastirajuće farme i
klaonice.
„U gotovo svim trgovinama dostupno je biljno meso od proteina
graška ili soje, a proizvode ga i hrvatski proizvođači.
Zahvaljujući začinima, ima vrlo sličan okus i teksturu kao meso
životinja. Osim toga, laboratoriji razvijaju kultivirano meso,
koje ima identičnu strukturu i sastav kao i meso životinja.
Prednost je što dobivamo čišće proizvode bez gnoja, antibiotika,
krvi, tumora i životinjske patnje, uz veliku uštedu prirodnih
resursa i znatno manji utjecaj na klimatske promjene”, ističu
Prijatelji životinja.
Kultivirana (stanična) poljoprivreda tehnološka je grana koja
nema veze s genetskim modificiranjem, a omogućava
proizvodnju sigurnijeg, zdravijeg i „čišćeg” mesa, mlijeka i
jaja u kontroliranim uvjetima počevši od nekoliko stanica koje se
umnožavaju gotovo neograničeno. Stanice se uzimaju bezbolnom
biopsijom pa je od kokoši dovoljno čak i otpalo pero.
„Bez obzira na to je li netko vegan ili još uvijek konzumira
proizvode životinjskog podrijetla, neupitna je činjenica da bi
drastično smanjenje uzgoja životinja i proizvodnje životinjskih
proizvoda imalo golem pozitivan utjecaj na ekologiju i na veću
dostupnost hrane svima. Pozivamo sve da upravo na Svjetski dan
hrane smanje konzumaciju životinjskih proizvoda i prigrle
veganska jela i proizvode koji su namijenjeni svima i dobri za
sve”, preporučuju iz Udruge.
Prijatelji životinja svima predlažu da se povodom Svjetskog dana
hrane prijave na Vege
izazov na www.veganopolis.net, kroz koji će svakodnevno
sljedećih 30 dana dobivati korisne informacije i recepte
jednostavnih i ukusnih veganskih jela.
Izdvojeno
-
Košarkaši Zadra u susretu su 12. kola regionalne ABA lige kao domaćini rutinski svladali Borac iz Čačka sa 89-67 (21-14, 18-12, 26-18, 24-23).
-
U 12. kolu regionalne AdmiralBet ABA lige košarkaši Zadra večeras su u Krešinom domu pred oko tisuću i pol najvjernijih navijača stigli do pete pobjede. Uvjerljivo su svladali momčad Borca iz Čačka rezultatom 89-67 (21-14, 18-12, 26-18, 24-23).
-
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana planina, a u sklopu manifestacije „Niti života“ sinoć je u Kneževoj palači svečano otvorena izložba "Velebit" renomiranog hrvatskog akademskog slikara Josipa Zankija.
-
Shizofrenija je mentalna bolest od koje obolijeva jedan posto populacije, muškarci najčešće u adolescentskoj dobi, a žene između 23. i 30. godine te je važno na vrijeme prepoznati simptome i započeti terapiju, istaknuto je u srijedu na konferenciji "Shizofrenija 360" u Zagrebu.
Reci što misliš!