Rujan je Svjetski mjesec Alzheimerove bolesti, čime se cilja na podizanje svijesti i preispitivanje stigme oko Alzheimerove bolesti i demencije. Prije svega, Caroline Scates, zamjenica direktora razvoja Admiral Nurse u Dementia UK, ističe da Alzheimerova bolest i demencija nisu iste stvari.

"Demencija je krovni pojam za niz stanja koja utječu na mozak, a koja se postupno pogoršavaju tijekom vremena", objašnjava Scates, "sa simptomima koji obično uključuju probleme s pamćenjem, razmišljanjem i komunikacijom, što dovodi do smanjenja vještina potrebnih za svakodnevni život. Postoji preko 200 različitih podvrsta. Alzheimerova bolest jedna je od njih i to je najčešći oblik demencije, uzrokovan nakupljanjem određenih vrsta proteina u mozgu, što rezultira smrću moždanih stanica."

To nije jedina stvar koja se često pogrešno shvaća o ovim stanjima. Evo još sedam činjenica o demenciji oko kojih su ljudi često u zabludi.

Demencija može utjecati na ljude u bilo kojoj dobi

Iako je veća vjerojatnost da će ljudi stariji od 65 godina dobiti dijagnozu, demencija ne pogađa samo starije osobe. "Frontotemporalna demencija najčešće se dijagnosticira u dobi od 45 do 65 godina, iako je ljudi mogu dobiti ranije ili kasnije u životu", kaže dr. Fran Vandelli. "Uglavnom postoje dvije vrste frontotemporalne demencije, koje obično počinju promjenama ponašanja i emocionalne kontrole i/ili problemima s govorom."

Nije uvijek nasljedna

Samo zato što roditelj, baka, djed ili drugi član obitelji ima demenciju, ne znači automatski da ćete je i vi dobiti. "Razvijanje demencije nije neizbježno, a toliko je mnogo čimbenika koji igraju ulogu u zdravlju i mentalnom blagostanju da ima više smisla usredotočiti se na zdrav život", kaže Vandelli.

Prehrana i demencija su povezani

"Dijabetes tipa 2 i visoki krvni tlak povezani su s većim rizikom od Alzheimerove bolesti i vaskularne demencije", kaže Vandelli. Općenito govoreći, prekomjerna tjelesna težina može značiti veću vjerojatnost da ćete razviti stanja poput dijabetesa tipa 2 i visokog krvnog tlaka, zbog čega zdrava prehrana može pomoći u smanjenju rizika.

Fizička aktivnost može spriječiti demenciju

Osim zdrave prehrane, tjelovježba i kretanje mogu pomoći u smanjenju rizika od demencije. "Koristan je i ples uz vašu omiljenu glazbu", kaže Vandelli.

Osoba može nastaviti živjeti pozitivno i nakon dijagnoze

Dijagnoza demencije ne znači uvijek da će se nečija kvaliteta života iznenada pogoršati. "Mnogi ljudi nakon dijagnoze demencije mogu nastaviti raditi, voziti i živjeti punim i produktivnim životom", kaže Scates. "Iako ne postoji lijek za demenciju, postoje tretmani za ublažavanje stanja i povećanje kvalitete života."

Ne biste trebali uvijek ispravljati osobu s demencijom

"Ljudi s demencijom mogu postati zbunjeni i dezorijentirani, zbog čega ponekad vjeruju u stvari koje nisu istinite", kaže Scates. Iako bi prijatelji ili članovi obitelji mogli osjetiti potrebu ispravljati ih, to nije uvijek najbolji pristup. "Bolje je pokušati objasniti na smiren i umirujući način što se događa, bez rasprave ili ispravljanja."

Kontrastne boje mogu pomoći pacijentima s demencijom u snalaženju

Kretanje po kući može biti teško za one koji imaju problema s percepcijom dubine i udaljenosti. "Korištenje kontrastnih boja može pomoći osobama s demencijom da se snađu u svojim domovima i drugim okruženjima", kaže Vandelli. "Na primjer, promjenom boje poste