Alergijski rinitis predstavlja preosjetljivost na supstance koji se prirodno nalaze u našoj okolini i bezopasne su za osobe koje nisu alergične. Tu najčešće spadaju prašina, grinje ili pelud trave, drveća i korova.

Alergijski rinitis je danas vrlo često oboljenje, tako da prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije od 10 do 25 posto stanovništva u svijetu boluje od nekog oblika alergijskog rinitisa. Smatra se da će zbog velike zagađenosti zraka i pojačanog otopljavanja za 50 godina taj broj narasti na oko 40 posto populacije.

Doc. dr Ivan Baljošević, specijalist otorinolaringologije, objašnjava za N1 da su simptomi alergijskog rinitisa brojni.

“Prije svega to je začepljenost i curenje vodenastog sekreta iz nosa kod 80 posto pacijenata. Oko 60 posto njih ima i svrbež u predjelu nosa i očiju. Kao posljedica svih ovih simptoma oko 50 posto pacijenata pati od glavobolje, nesanice i umora”, kaže on.

Početni simptomi alergije (začepljenost i curenje iz nosa) često podsjećaju na prehladu, pa se pogrešno liječe davanjem antibiotika. “Razlika je u tome što kod alergijskog rinitisa nema poremećaja općeg stanja, kao što su povišena tjelesna temperatura, malaksalost i gubitak apetita”, dodaje dr. Baljošević.

Zašto sve veći broj ljudi ima problem s alergijama?

Obiteljska sklonost predstavlja glavni faktor rizika za alergijski rinitis. Razvoj alergijskog rinitisa se povećava na 50 posto  ako jedan od roditelja ima alergijske bolesti i 72 posto ako su oba roditelja imala istu atopijsku manifestaciju, navodi dr. Baljošević.

“Ostali faktori rizika povezani s razvojem alergijskog rinitisa uključuju viši socioekonomski status pacijenta, povećano zagađenje životne sredine, djecu rođenu u proljeće i ljeto (tijekom sezone peludi), nedostatak starijih rođaka, kasniji polazak u vrtić, majčino pušenje tijekom prve godine života, izloženost alergenima u zatvorenom prostoru kao što su životinjska dlaka, grinje i prašina, viša razina IgE u serumu (> 100 IU / ml prije šeste godine), prisustvo pozitivnog znaka alergena po koži i rano unošenje umjetne hrane za bebe“, ističe specijalist otorinolaringologije.

Razvoj alergijskih bolesti počinje s promjenama na koži, tj. alergijskim dermatitisom koji se javlja u uzrastu od četiri mjeseca do godine dana. Ispoljava se crvenilom, svrbežom i hrapavošću kože na obrazima, iza ušiju, pregibima laktova, šaka, koljena ili stopala.

“Alergije na hranu se susreću u drugoj godini života. Najčešće je to preosjetljivost na mlijeko, jaja ili neke druge alergene iz hrane. Alergijski rinitis počinje nakon druge godine života. Najveću učestalost ima u školskom uzrastu, tako da će oko 80 posto pacijenata s alergijskim rinitisom imati prve simptome u tinejdžerskom uzrastu“, navodi dr. Baljošević.

Na pitanje mogu li alergije izazvati i određena kemijska sredstva koja se nalaze u našoj okolini, dr. Baljošević odgovara potvrdno.

“Naravno, uglavnom su to kozmetički preparati koji se svakodnevno koriste, npr. šamponi, kreme za tijelo i lice, kao i određene vrste deterdženata. Ipak, najveći broj ljudi je preosjetljiv na omekšivač koji se dodaje prilikom pranja rublja”, ukazuje on.

Čovjek može razlikovati 10.000 različitih mirisa. Mirisne zone su u gornjim trećinama nosnih šupljina. “Npr. pokvarena i trula hrana ima neugodan miris. To nam predstavlja signal da ne konzumiramo tu vrstu hrane da se ne bismo razboljeli“, ističe dr. Baljošević.

Kako se liječe alergije?

U liječenju alergijskog rinitisa veliku važnost ima izbjegavanje alergena na koji je pacijent osjetljiv, navodi doktor.

“Tako, primjerice, ako postoji osjetljivost na prašinu, treba ukloniti debele tepihe i teške zavjese iz stana, a snažnim usisivačima povremeno uklanjati grinje iz namještaja. Također, takva djeca ne bi trebala imati previše plišanih igračaka, niti spavati s njima, jer one mogu biti prepune alergena kao što su prašina i grinje, bez obzira koliko ih često peremo”, kaže dr. Baljošević.

Prema njegovim riječima, medikamentozni način liječenja je vrlo efikasan i ne treba ga izbjegavati. To najčešće podrazumijeva uzimanje antihistaminika i topikalnih kortikosteroida.

Posebnu pozornost treba obratiti na higijenu nosa, koju možemo vršiti raznim slanim rastvorima, dodaje on.

“Najnoviji vid liječenja je imunoterapija koja podrazumijeva primjenu subukutanih cjepiva ili sublingvalnih tableta koje sadrže male doze alergena (peludi trave, drveća ili grinja). Koriste se nekoliko mjeseci tijekom tri godine i dovode do smanjenja simptoma alergije za oko 90 posto. Imunoterapija (IT) je jedini modalitet liječenja koji može izmijeniti prirodnu povijest alergijskih bolesti”, kaže dr. Ivan Baljošević za N1.