Kod velikih vrućina može doći do sunčanice - pregrijavanja glave i mozga, i to zbog prekomjernog izlaganja glave i vrata suncu. To može dovesti do klasičnih simptoma kao što su glavobolja i mučnina. Toplinskog udar pogađa cijelo tijelo, a uzrok ne mora nužno biti previše sunca

Pretjerano korištenje saune ili tjelesni napor na velikoj vrućini i u zagušljivom okruženju također može dovesti do toplotnog udara.

Bebe i manja djeca su posebno ugroženi, zato što njihovo tijelo ne posjeduje toliko puno znojnih žlijezda kao tijelo odraslih koji ih imaju između 150 i 350 po kvadratnom centimetru. Te žlijezde između ostaloga imaju zadatak da “hlade” naše tijelo. Broj žlijezda ovisi od dijela tijela, a najveća koncentracija je na dlanovima i stopalima, između 360 i 370, piše Deutsche Welle.

Automobil kao pećnica

Kada je vani temperatura 32 stupnja Celzijusa, u unutrašnjosti automobila nakon pola sata na suncu temperatura raste na 48, a nakon sat vremena na 58 stupnjeva. To je opasno po život, jer ljudsko tijelo mora biti u stanju održavati temperaturu od 37 stupnjeva. Kod ljudi pogođenih toplinskim udarom, tjelesna temperatura se popne na 40 stupnjeva, što dovesti i do smrti.

I za starije osobe je opasno izlaganje ekstremnim temperaturama. Često stariji ljudi imaju tegobe s tlakom ili srčane probleme. Po velikim vrućinama srce mora raditi mnogo intenzivnije nego na normalnim temperaturama. Nakon operacije srca ili ako su krvne žile oštećene, starije osobe su izložene opasnosti od dobivanja sunčanice ili toplinskog udara.

Bez sporta po vrućini

Ni potpuno zdravi ljudi koji rijetko imaju zdravstvene tegobe na velikim vrućinama nisu potpuno sigurni. Recimo, ako naporno treniraju za vrijeme velikih vrućina mogu dobiti toplinski udar. To vrijedi i za ljude koji po vrućim danima na suncu obavljaju teške fizičke poslove.

Kad je vanjska temperatura visoka, prokrvljenost kože se povećava i tijelo se pokušava hladiti putem kože i krvotoka. Počinjemo se znojiti. Znoj na koži isparava i tako barem donekle hladi tijelo, ali kada dođu ekstremne vrućine može se dogoditi da sustav hlađenja zakaže. Dnevno gubimo između pola litra i nekoliko litara tekućine, 99 posto od toga je voda.

Znoj je životno važan

Za reguliranje čovjekove tjelesne temperature odgovorna je vrsta znojnih žlijezda koja se zove ekrina žlijezda. Njih najviše ima pod pazuhom, dlanovima, ali i na čelu. Tijelo ima između dva i četiri milijuna tih sićušnih žlijezda. Ako tijelo više nije u stanju koristiti vlastiti rashladni sustav, prijeti toplinski udar.

Važno je sačuvati hladnu glavu

Kada nekoga “pogodi” toplinski udar, njegovo tijelo je pregrijano, a najčešće je glava bila predugo izložena suncu. Glavobolja je uglavnom prvi simptom. Ostali simptomi su bol u leđima, iscrpljenost, a ponekad mučnina i povraćanje.

Ovi simptomi nastaju zbog pregrijanosti moždanih opni. Tako može doći do takozvanog aseptičnog meningitisa, upale moždane opne koja nije prouzročena bakterijama. Oboljele osobe najčešće imaju vrtoglavicu, dezorijentirane su u nekim slučajevima, moguć je gubitak svesti. Tada je liječnička pomoć nužna.

Što učiniti?

Ljudi koji su pogođeni moraju odmah biti prebačeni u hladnu okolinu i moraju legnuti na leđa. Glava i gornji dio tijela moraju biti uzdignuti. Vlažne hladne maramice mogu pomoći da se ohlade neki dijelovi tijela, na primjer vrat. Oboljele osobe bi trebale unositi dosta tekućine u organizam.

Teža vrsta sunčanice – toplinski udar – dovodi do rasta unutarnje temperature na 40 stupnjeva. Tada je moguć i poremećaj vida i teško disanje. Takvo stanje može brzo dovesti do opasnosti po život. Tijelo nema više ni jedan način da samo smanji tjelesnu temperaturu. Puls je ubrzan, disanje isprekidano, krvni tlak pada. To može dovesti do upala i do ozbiljnog oštećenja nekih organa. Ako se pacijentu ne pomogne na vrijeme, može doći i do potpunog otkazivanja organa.

Hlad je najbolja preventiva

Kao preventiva najbolje je što manje izlagati se suncu po ekstremnim vrućinama te piti što više tekućine.