nakon godinu dana
Prijatelji životinja pitaju: Gdje je provedba „Niskougljične strategije” u gradovima i općinama?
U lipnju 2021. Hrvatski sabor donio je „Strategiju niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu”
Riječ je o prijeko potrebnom planu za ublažavanje klimatskih
promjena i zaustavljanje uzročnika globalnog zatopljenja. U njemu
se navodi u dvije važne točke da bi se „značajno (izravno i
neizravno) smanjenje emisije stakleničkih plinova moglo ostvariti
uz promjene prehrambenih navika društva, odnosno mjerama kojima
bi se poticala veća potrošnja namirnica biljnog porijekla” te da
„uzgoj žitarica za hranu za životinje proizvodi puno više
stakleničkih plinova nego proizvodnja žitarica za ljudsku
prehranu te da bi se povećanjem utroška namirnica biljnog
porijekla u prehrani mogli ostvariti značajna smanjenja emisija,
kao i ušteda vode”.
„Od donošenja ‘Niskougljične strategije’ prošlo je gotovo godinu
dana, a vezano za ove dvije točke nije se učinilo gotovo ništa,
iako je za primjenu navedenih mjera potrebno malo financijskih
sredstava. Stoga smo urgirali i pozvali gradove i općine da barem
simbolično pridonesu provedbi ‘Strategije’, i to tako da hrana
koju organiziraju na službenim sastancima i domjencima bude
isključivo biljnog podrijetla”, poručuju Prijatelji životinja.
Osim toga, neki od prijedloga lokalnim zajednicama su:
- u kantinama, vrtićima i školama lokalnih samouprava značajno
smanjenje ponude jela od mesnih i mliječnih proizvoda te njihova
zamjena raznolikom ponudom jela od žitarica, mahunarki, gljiva i
pregršt ostalih opcija koje nudi prehrana na osnovu biljnih
proizvoda
- na natječajima za javnu nabavu preferiranje proizvoda biljnog
podrijetla naspram onima životinjskog podrijetla
- omogućavanje značajnog popusta za proizvođače koji na
štandovima javnih prostora i tržnica jedinice lokalne samouprave
prodaju proizvode isključivo biljnog podrijetla
- izrada edukativnih programa, produciranje informativnih
materijala te promocija na javnim površinama o prednosti
proizvodnje i konzumiranja proizvoda biljnog podrijetla.
Dok se u Hrvatskoj traže barem mali koraci, u drugim zemljama već
se odlučno korača u smjeru promocije biljne prehrane. Danska
vlada najavila je da će usmjeriti čak 168 milijuna eura u
proizvodnju hrane biljnog podrijetla, dok Sjeverna Irska planira
golemo smanjenje uzgoja ovaca, goveda i pilića.
Svaka osoba koji se hrani veganski na godišnjoj razini uštedjet
će više od milijun i 500 tisuća litara vode, više od 6500
kilograma žita, više od 1000 kvadratnih metara pošumljene zemlje
i više od 3300 kilograma ekvivalenta CO2. Stoga Prijatelji
životinja zaključuju da se trebamo okrenuti proizvodnji biljne
hrane i promociji većeg konzumiranja voća, povrća, mahunarki,
žitarica, sjemenki, orašastih plodova, kao i gotovih proizvoda
poput biljnih mlijeka, sireva, pašteta, burgera i kobasica. S
obzirom na enormnu potrošnju životinjskoga mesa, mlijeka i jaja u
Hrvatskoj, svaki pomak važan je i nužan.
Izdvojeno
-
Ljubitelji ljepote i strasti plesa, pripremite se za nezaboravno iskustvo jer Gruzijiski nacionalni balet Sukhishvili dolazi na pozornicu Arsenala u subotu, 20. travnja s početkom u 20 sati!
-
Briga o zdravlju zubi zaustavlja nakupljanje bakterija koje mogu dovesti do infekcija poput karijesa i bolesti desni.
-
Njezina su specijalnost torte. Ali to nisu samo lijepi kolači, zaista, to su prava umjetnička djela. Bepinina čarolija će veseliti sve koji znaju prepoznati umijeće i puno strpljenja i ljubavi!
-
Drogerijski lanac dm osvojio je titulu najboljeg trgovca godine, Podravka je ponijela naslov najboljeg proizvođača, Cromaris je društveno odgovorna kompanija godine, najbolji mali trgovac je zagrebačka Mrkvica, proizvod godine je Podravkin Čokolino Dark, a najbolji tehnološki dobavljač kastavski RIS.
Reci što misliš!