Tko kaže da za dvije, tri rajčice, krastavac i malo zelene salate uvijek morate odlaziti u dućan ili na tržnicu, vječito u strahu koliko je to što kupujete štetno zbog špricanja kemikalijama.

Svoje malo zeleno carstvo za osobne potrebe možete posaditi i na balkonu, a uz malo ljubavi i pažnje, biljke će vam uskoro početi vraćati na način koji najbolje znaju - zdravim i sočnim plodovima.

Sve više nas bombardiraju napisima o otrovnim sastojcima, namirnicama prepunim kemikalija koje ne bi smjele sadržavati, a koje svakodnevno konzumiramo... Strah je još veći kada s dohranom počinju najmlađi, za koje svaki roditelj želi samo ono najbolje i najzdravije.

Upravo zbog svega toga i ne čudi to da sve više ljudi odlučuje zasaditi maleni vrt dovoljan za njihove dnevne potrebe te kako bi bili sto posto sigurni u ono što konzumiraju. Za mali vrt ne morate ni živjeti na selu, niti imati nepregledne oranice ili vrt u dvorištu.

Koliko ste puta poželjeli izaći na terasu ili vrt i jednostavno ubrati svježe voće i povrće koje ste sami posadili?

Smatrate da za to nemate potrebnu stručnost? Ne brinite, ukoliko je želja jaka, trud će se isplatiti i nagraditi vas na najljepši mogući način - zdravim plodovima. Za svoje potrebe možete posaditi povrtnjak i na malenom balkonu svog stana na 15. katu neke zgrade te uživati u dobivenim plodovima za koje ste upravo sami zaslužni.

No, s druge strane, ni takva sadnja nije lagana jer zbog ograničenog prostora zahtijeva puno više planiranja i organizacije. Prvo, i najvažnije, dogovorite se sami sa sobom što točno želite od vrta i što sve u njemu želite imati. Bilo da se radi o terasi, balkonu ili malenom urbanom vrtu, ideja koja bi vam mogla poslužiti je ta da ga napravite u drvenim sanducima ili na paletama.

Možete i sami izraditi ga u veličini koju želite od izrezanih dasaka. Kada ga postavite u željeni oblik, obavezno daske 'obucite' u neki najlon, kojim će spriječiti da izlaze zemlja i voda. Na dno stavite drenažu, a ukoliko sve radite na zemljanoj površini, bez ičega ispod, razmislite o tome da, prije negoli nasipate zemlju, stavite i žičanu mrežu kako biste spriječili krtice i voluharice u naumu da vam unište trud.

Potom nasipajte ostatak zemlje, pri samom vrhu uvijek stavite i kompost, obilježite staze kroz gredice i napravite plan sadnje. Bilo da ste odlučili napraviti poveći uzdignuti povrtnjak ili ste ga planirali na samom tlu, obavezno između gredica postavite cigle ili neko kamenje, jer kada je zemlja vlažna i vrt blatan, ukoliko to nemate postavljeno, neće vam se biti baš lako kretati po njemu.

Za balkonski vrt uvijek možete iskoristiti tegle raznih veličina. Manje tegle ili kutije koristite za razno začinsko bilje koje možete postaviti kao ukras i na sam prozor, a koje će vam biti nadohvat ruke kada god vam zatreba.

Sami odaberite što želite, ponuda je bogata - od bosiljka, mente, timijana i majčine dušice do vlasca, origana i kopra - a četiri do šest različitih vrsta možete posaditi u teglu širine 60-ak centimetara. Za začinsko bilje važno je tek da je na mjestu koje je barem polovicu dana sunčano.

Kako ne biste zalijevanjem uništili bilje, pripazite da je voda uvijek mlaka te da to radite u kasne večernje sate, kada temperature padnu, da biljka ne bi doživjela temperaturni šok i uvenula. Osim začinskog bilja, uvijek možete posaditi ljekovito bilje, koje mnogi također često koriste u kuhinji, poput lavande, ružmarina ili kadulje.

Ako ste u mogućnosti, pokušajte nabaviti sadnice starih i autohtonih vrsta ili barem sjemenje pa sami zasadite i čekajte da iznikne kako biste ih potom mogli presaditi u zemlju. Za balkonski vrt poželjno je nabaviti patuljaste vrste povrća kako bi vam prinosi bili maksimalizirani, no to ne znači da ne možete saditi i 'normalno' povrće. Najbolji je zapravo savjet da birate povrće i voće kojim ćete na ograničenom prostoru postići maksimalan učinak.

Ukoliko ste se, između ostalog, odlučili za sadnju rajčica, važno je odmah prilikom sadnje postaviti štap uz koji će se rajčica penjati i uz koji ćete ju lagano povezivati. Iako mnogi to rade tek u kasnijoj fazi, kada se sadnica primi i razraste, to i nije dobro jer postavljanjem štapa lako možete pokidati korijen.

Iako se možda ne čini tako, sadnja i nije tako lagana jer uvijek treba obratiti pažnju na to što se smije saditi pokraj čega, odnosno ne smije - osim što mogu štetiti jedne drugima, mogu si pomagati u borbi protiv nametnika. Neki od savjeta su i da se između rajčica sade niže kulture koje neće isušivati tlo, a koje su ujedno dobri susjedi, poput bosiljka, češnjaka i peršina.

Za povrće poput krastavaca i tikvica dobro je ako možete postaviti neku vrstu mreže i uz nju vezati ih kako sadnice rastu jer se ove obje povrtnice, poput biljka penjačica, lako i brzo šire, stoga će na taj način biti puno lakše 'manevrirati' njima.

Budući da vrt, osobito u vrućim ljetnim mjesecima, iziskuje poveće količine vode, razmišljajte i o tim troškovima. Ako ih želite smanjiti, uvijek možete postaviti neke spremnike od starih bačvi, u kojima će se skupljati kišnica, idealna za zalijevanje.

I ono najvažnije: opustite se i uživajte u svakom trenutku uređivanja svog povrtnjaka, jer on će vam u kratkom periodu uzvratiti svoju ljubav na najbolji mogući način - sočnim plodovima na koje ćete itekako biti ponosni, piše Tportal.