Usamljenost ostavlja vrlo gorak okus u ustima i mnogima je nije lako podnijeti.

Osjećaj usamljenosti javlja se kad neka osoba nije u društvu ljudi s kojima bi željela biti, pa taj osjećaj usamljenosti zbog toga i motivira osobu da potraži društvo ljudi koji su mu/joj važni.

Za osjećaj usamljenosti nije toliko važna fizička prisutnost nekih ljudi, koliko odsutnost određene osobe ili osoba.

Postoje dvije vrste usamljenosti: situacijska i strukturirana. Prva dolazi do izražaja kada se osoba nalazi u situaciji u kojoj nisu prisutni ljudi za koje bi ona željela da jesu, dok se strukturirana odnosi na osjećaj kada neka osoba uopće nema drugih bliskih osoba s kojima bi se osjetila povezanom. Osjeća se kao da nikamo ne pripada.

Srećom, usamljenost ne mora biti trajno stanje. Kada smo svjesni svojeg stanja, možemo raditi na njemu te tako izbjeći kroničnu usamljenost.

Za prvu ruku, može pomoći neka od ovih aktivnosti.

1. Pridružite se nekom klubu ili grupi

Jedan od načina da istodobno radite ono što volite i ne osjećate se usamljeno je da potražite klubove, udruge, radionice ili grupe koje čine osobe koje dijele vaše interese.

No kako zbog pandemije velik broj klubova ima ograničen broj članova koji mogu boraviti u prostoru, za početak možete pronaći grupe na društvenim mrežama koje dijele vaše interese. Ako osjetite da ste s nekim "kliknuli", pozovite tu osobu na kavu ili u šetnju. Jer jedan zajednički interes već imate.

To je stvar koju možete napraviti odmah sada. Guglajte i pristupite nekom klubu.

2. Udomite psa

Ako imate tu mogućnost, udomite psa ili neku drugu životinju. No imajte na umu da to nije igračka te da će od vas zahtijevati stalnu posvećenost, brigu i njegu. Ali ono što ćete dobiti zauzvrat je neprocjenjivo.

Psihijatar Arpit Aggarwal sa Sveučilišta Missouri sugerira da bi vam traženje krznenog prijatelja moglo pomoći da nađete više zadovoljstva u svakodnevnom životu. Dakako, ako u svoju svakodnevicu možete to smjestiti i osigurati da pas ne bude sam većinu dana.

3. Napravite nešto kreativno

Crtajte. Plešite. Pletite. Pišite. Pokušajte bilo što što će pokrenuti vaše kreativne sokove.

Umjetnost ima izniman kapacitet da uzdigne te dublje i autentičnije međusobno poveže, kaže dr. Jeremy Nobel, osnivač projekta The Unlonely.

Jedna od omiljenih strategija dr. Nobela je ekspresivno pisanje. Zapisivanje misli i osjećaja koje prepoznajete kod sebe važan je alat za bolje upoznavanje sebe.

4. Sagledajte stvarnu sliku

Ponekad kada se osjećamo usamljeno, ne možemo vidjeti što je ispred nas. Jesu li uistinu svi otišli od vas? Ili vi samo tako to vidite?

Možda se s prijateljima koje smatrate svojima ne čujete svakodnevno niti vam "lajkaju" objave na društvenim mrežama, no možda su tu kada vam zatreba pomoć oko čuvanja djeteta, renovacije stana i slično.

5. Povežite se sa starim prijateljima. Uživo

Iako neke prijatelje nismo možda vidjeli godinama, i to ne samo zbog pandemije, imamo osjećaj kao da su uvijek tu negdje jer viđamo njihove objave na društvenim mrežama. No to nije ono što čini bit prijateljstva.

Pošaljite poruku, utipkajte taj broj i pozovite nekoga barem u šetnju. Boraviti s ljudima u stvarnom životu, a ne online, najbolji je način da se osjećate povezano s drugima.

6. Stavite ruke na prsa i sami sebe zagrlite

Nedostatak fizičke povezanosti može biti uzrok usamljenosti. Kad smo bili djeca, naša su tijela bila uvježbana da reagiraju na fizički dodir kao oblik komunikacije i povezanosti s našim roditeljima ili skrbnicima.

Fizički kontakt je uvijek bio u središtu osjećaja sigurnosti, sigurnosti i brige. Naša tijela registriraju njegu koju sebi pružamo na sličan način kao što registrira njegu koju dobivamo od drugih fizičkim dodirom, kaže dr. Kristin Neff, izvanredna profesorica na Sveučilištu Texas i autorica knjige Self-Compassion.

Dodir djeluje na parasimpatički živčani sustav osobe, što zapravo pomaže da se smirimo te smanjuje kortizol i oslobađa oksitocin. Zato prekrižite ruke na prsima, sami sebe zagrlite i nekoliko puta duboko udahnite i izdahnite. Pritom imajte zatvorene oči.

7. Razgovarajte sa stručnjakom mentalnog zdravlja

Kada ništa drugo ne pomaže, itekako može pomoći stručno objektivno mišljenje.

Jedan od najrazornijih učinaka dugotrajne usamljenosti je da iskrivljuje naše spoznaje o nama samima. Tada počinjemo, neopravdano, vjerovati da zaslužujemo biti usamljeni i da nas nitko nikada neće voljeti onako kako želimo.

Prema stručnjacima, kognitivno-bihevioralna terapija jedna je od terapija koja nam pomaže da svoje misli i ponašanje uskladimo sa stvarnošću.

Zato saslušajte stručnjaka.