Snovi i pamćenje mogu se uskladiti ako znate tehnike koje vam ovdje savjetuje stručnjak!

Snovi i pamćenje oduvijek su zanimali ljude koji su htjeli dokučiti što se krije iz podsvjesnih priča u našem snu. Jeste li prošlu noć sanjali? Jeste li posjetili neobične svjetove u kojima ste bili junak ili žrtva?

Sigurno ste sanjali, ali se možda ne možete sjetiti sadržaja tih snova.

To nije problem jer se brzo može naučiti pouzdano prisjećati snova ako pročitajte savjete Klausbernd Vollmara njemačkog psihologa, specijalista za simbole u snovima.

San je jedan od najintenzivnijih, ali istovremeno i jedan od najkratkotrajnijih oblika naše svijesti.

Ako ga ne dokumentiramo, tada obično nestaje kao dim u vjetru.

Čak i ako ste sigurni da se svakog detalja tog uzbudljivog sna sjećate, on već u sljedećem trenutku može pobjeći u nedostižno.

Noću se probudite i oduševljeni ste što se sjećate tako napetog sna.

»Taj san sigurno neću zaboraviti«, pomislite i ponovno zaspite.

Poznat vam je nastavak te priče: ujutro vas budi dosad­na budilica, a pod tušem se sjetite da ste sanjali neki san. Ali to je sve što je od njega ostalo. Tiho i potajno san se pozdravio s vašim sjećanjem!

Zbogom snu – bilo bi lijepo imati te. Ali to ne mora tako biti!

Ako prije spavanja i buđenja uvježbate određene postupke, onda ćete se svakog dana s lako­ćom prisjećati bar jednog sna. To je dovoljno, jer san kojeg se sjećate vjerojatno je zadnji kojeg ste sanjali.

To ne samo da je najduži san te noći, već taj san rekapitulira bit prijašnjih snova koje ste sanjali iste noći. I, ruku na srce, ionako rijetko kad imamo dovoljno vremena da bismo se pozabavili s više od jednog sna dnevno.

Bilo bi užasno kad bismo se sjećali svih pet ili šest snova iz jedne noći. To bi nas stavilo pod velik pritisak.

Nikada nemojte zaboraviti: rad sa snovima trebao bi vas rasteretiti. Vaš je cilj poboljšanje životne kvalitete, a ne podizanje svakodnevnog pritiska. Ako se ne želite prisjećati svo­jih snova, onda se preporuča da što više gledate TV te da nakon toga iscrpljeno utonete u san.

Uvijek iste slike s TV-ekrana kradu vam vaše vlastite unutarnje slike. Slika televizije potiskuje duševnu sliku koja toliko oslabi da više ne može izro­niti u svijest. Stoga je američki pisac Philip Roth rekao: »Kad bi postojalo samo ono što nam se na televiziji prikazuje, onda bismo svi morali poludjeti.«

Tim se argumentom zalagao za svjetove snova – one noćne i one literarne.

Snovi i pamćenje – čitajte

Utonete li u svijet romana, tada će se pred vašim unutarnjim okom od­vijati film u kojem možete zamisliti i glavne osobe i krajolike i svašta drugo i to sasvim jasno. Čitanjem se, dakle, ušuškate u svoje noćne slike. Stvarate blag prijelaz u unutarnji svijet slika u koji noću utonete.

Iz tog saznanja potječe običaj da se djeci prije spavanja čitaju bajke. To iskustvo iz djetinjstva možete si vratiti ako prije spavanja uživate i u zvučnom zapisu književnog djela. Ako pritom zaspete, to je u redu. Nježno ćete kliznuti iz literarnog u svoj vlastiti san.

Još prije nekoliko godina u literaturi o snovima upozoravalo se da nije dobro čitati uzbudljive romane prije spavanja. Preporuka je bila da se ide u krevet bez krimića.

Ako niste baš previše osjetljivi, tada napeta noćna lektira neće negativno utje­cati na vaš san i prisjećanje sna. Možda će vaš unutarnji reda­telj od vaše noćne lektire uzeti posudbu? Ali to se događa samo zato da bi vam nešto poručio na slikovit način i da vas privede k onome što vas trenutno zaokuplja.

Vježbe opuštanja pokazale su se izuzetno dobrima za prisjećanje snova. Pritom je sasvim svejedno primjenjujete li autogeni trening, progresivno opuštanje mišića ili meditaciju.

Možete se i jednostavno opustiti i npr. zamisliti da sa svakim izdisajem otpuštate napetost da biste potom udahnuli duboko opuštanje.

Snovi i pamćenje – afirmacija

Što opuštenije zaspete, to ćete se ujutro lakše prisjetiti sna. U narodnoj izreci takvo se opuštanje naziva mirnom savješću ko­ja nam omogućuje da mirno spavamo. Nakon mirnog sna lak­še ćete se prisjetiti snova, nego kad noć provedete nemirno se okrećući u krevetu.

Vrlo učinkovita metoda koja pospješuje prisjećanje snova je afirmacija.

Afirmacija je riječ koja na pozitivan način izražava nešto što se treba dogoditi i to na način kao da se već dogodilo.

Ako si, primjerice, prije spavanja uputite sljedeće riječi:

»Sutra ujutro ću se lako i bez muke prisjetiti jednog sna«, tada ćete po­većati vjerojatnost da se zaista prisjetite jednog sna. Pokušajte! Pritom nipošto ne morate doslovno preuzeti navedenu afirmaciju.

Osobne afirmacije djeluju puno bolje od preuzetih. Takva afirmacija najbolje djeluje ako je izrečena prije nego što zaspete. Trebate ju tiho ili u tišini izreći doslovno tri puta i potom ju otpustiti.

Pomislite još kratko na nešto drugo, proči­tajte još jedno poglavlje knjige i na spavanje.

Snovi i pamćenje – buđenje

Iznenadno buđenje iz sna donosi nesreću, vjerovali su stari narodi jer to može dovesti do gubitka duše. Što se time želi reći?

Ako nakon buđenja trenutno idemo nešto raditi:

ako iskočimo iz kreveta i odjurimo pod tuš,
ako odmah pomislimo na sve termine koji nas danas čekaju,
ili ako nas već ujutro probude loše vijesti …

… tada će se prisjećanje na san ubrzo oprostiti od nas!

Poruke koje vam duša šalje neće stići do vas te ćete u tom smislu uistinu izgubiti dušu. Što činiti? Nakon buđenja jednostavno ostanite minutu-dvije ležati u krevetu i mičite se po mogućnosti što manje. Da­kle, bez rastezanja i protezanja, to možete kasnije učiniti.

Ako tako pasivno ostanete ležati, upitajte se koji vam je bio prvi osje­ćaj pri buđenju, a koja pomisao. Uobičajeno je da vam takvo po­našanje vrati sjećanje na bar jedan san.

Ako vam je upravo taj dan posebno intelektualan, onda se možete još upitati koja je bila pomisao prije prve pomisli, a koji osjećaj prije prvog osje­ćaja. To je jedna vrsta igre, ali vrlo djelotvorne – a suviše ozbiljnosti ionako vas samo ometa pri sjećanju na neki san.

Snovi i pamćenje – bez prisile

Prije mnogo godina došao sam do neobičnog otkrića: rukovoditeljima velikih kompanija održao sam radionicu analize snova. Takvi su menadžeri uvijek vrlo motivirani i žele na brzinu sve naučiti.

Na njihovo veliko nezadovoljstvo ni nakon trodnevnog truda nijedan se od njih nije mogao prisjetiti niti jednog sna. Tada mi je po­stalo jasno: tko se suviše trudi prisjetiti se nekog sna, tome to nikada neće uspjeti.

Ako se uporno trudite prisjetiti sna, tada će vam to prisjećanje biti uskraćeno. Jednostavno se ne da pri­morati.

Zakon rada na snovima glasi da trebate biti usmjereni prema cilju, ali da od te upornosti ujedno morate i odustati. Pri radu sa snovima vrlo ćete malo postići silom i htijenjem.

Naj­bolji osnovni stav prema prisjećanju snova opušteno je stajalište da se želite prisjetiti sna, ali ako vam to ne uspije, nije strašno. U idealnom se slučaju htijenje i dopuštenje da se nešto dogodi nalaze u ravnoteži.

Snovi i pamćenje – izmislite priču

Da se vratim frustriranim rukovoditeljima: pomalo sam postajao nervozan, ali poznato je da nam u opasnosti i nevolji često padnu na pamet najbolje ideje. Preporučio sam grupi da, ako se ujutro opet nitko ne sjeti svog sna, svatko za sebe jednostavno izmisli neki san.

»Kakve ima veze je li u pitanju san ili priča; i jedno i drugo djeca su mašte«, pojasnio sam i time sam sebe iznenadio. Svaki član grupe obećao je još jednom pokušati. »Zadnji pokušaj«, upozoravali su me.

Kako sam i očekivao, sljedećih se dana svaki pojedini član grupe bez muke mogao prisjetiti jednog sna. Pao mi je kamen sa srca. Otad svojim klijentima uvi­jek preporučam da tako postupe i gotovo uvijek izmišljen san nakon nekoliko dana za sobom donosi sjećanja na snove.

Nasuprot tome, radio-budilica predstavlja pravi otrov za prisjećanje snova jer vas ona vijestima iznenada katapultira iz sna u javu. Savjetujemo vam da se ili riješite radio-budilice ili da si osigurate buđenje uz laganu glazbu.

Pretpostavlja se da električni uređaji kao što je radio-budilica stvaraju polja koja ometaju ritam spavanja. Mnogo je pogodnija od radio-budilice, budilica na baterije koja vas budi ponavljajućim zvukom.

Ako taj zvuk ne interpretirate kao naredbu za ustajanje, onda je to najučinkovitija metoda buđenja pomoćnim sredstvom. Najbolje je, međutim, da si navijete unutarnji sat te da se na taj način sami probudite. To nije nimalo teško ako imate relativno postojane običaje.

Tko svaki dan u slično vrijeme ide na spavanje i budi se u isto vrijeme, za toga buđenje unutarnjom budilicom ne predstavlja nikakav problem. Za svaki se slučaj može naviti i budilica, ali buđenje prije zvona budilice neće vam pasti teško.

Ta je metoda, međutim, manje pogodna za osobe s neustaljenim životnim ritmom.

Snovi i pamćenje – položaj u krevetu

Snove si možete povratiti i na način da se vratite u onaj položaj u krevetu u kojem ste spavali. Svatko ima omiljenu stranu i položaj u krevetu.

Kad se nakon buđenja vra­tite u taj položaj, sjećanje na san često će vam se vratiti.

Većina ljudi u našoj kulturi spava i sanja na desnoj strani. Vrlo odlučne osobe obično daju prednost spavanju na leđima (što pospješuje hrkanje).

Ljudi kojima je potrebna zaštita spavaju i sanjaju na trbuhu. Na lijevoj se strani rijetko kad spava i loše se sanja jer se u tom položaju ograničava prostor oko srca.

Što svjesnije živite, to se lakše možete prisjetiti svojih snova. Čini se da svjesnost u snu odgovara dnevnoj svijesti. Čak i zainteresirani laici često pretpostavljaju da u snu vlada samo i isključivo nesvjesnost.

To nije točno. Kad bi to bilo tako, onda bi sjećanje na naše snove bilo slično čudu. Da bismo se mogli nečega prisjetiti, potreban nam je određen stupanj svijesti koji je prisutan u svakom snu.

Predočite si san i stanje budnosti – sa svim stanjima svijesti koja se nalaze između ta dva stanja, kao primjerice sanjarenje, intuitivno nadahnuće, vizije i mašta­nje.

Taj slijed posjeduje dva pola: noćni san i stanje budnosti. U snu je prisutno relativno malo svijesti, a mnogo podsvijesti, dok je u stanju budnosti prisutno mnogo svijesti, a malo podsvijesti.

Sva se ostala stanja svijesti nalaze iz­među, a granicu predstavlja odnosni udio svijesti i podsvijesti.

Snovi i pamćenje – ispitivanje svijesti

Sna se, dakle, prisjećamo uz pomoć tog malog, ali bitnog udje­la svijesti koji je uvijek prisutan u snu. Ako taj udio, uz pomoć vježbi pažnje, u svakodnevnom životu jačamo, onda će prije­nos sjećanja iz svijeta snova u javu postati mnogo jednostavniji. Ojačana svijest prkosit će vrtlogu zaborava.

Jednostavna je metoda treniranja svijesti da tri puta dnevno u određeno vrijeme postanete svjesni svoje trenutačne situacije.

Ponajprije se upitajte jeste li budni ili sanjate. Potom pojasnite na što mislite, što osjećate i kako se osjeća vaše tijelo. Za to će vam biti potrebna možda jedna minuta, nakon čega možete nastaviti sa svojim poslom.

S vremenom ćete nakon te male vježbe postati svjesniji, a to će vam se pokazati baš pri prisjećanju snova.

Na prisjećanje snova negativno utječe alkohol u većim količinama s obzirom na to da isti otupljuje i smanjuje snagu svijesti. Umjereno uživanje u alkoholu uglavnom ne utječe na pri­sjećanje snova. Ista je situacija i s nikotinom.

Psihotropne bilj­ke, međutim, u većini slučajeva u potpunosti brišu sjećanje na snove jer snove prizivaju u dnevnu svijest, a oslabljuju htijenje i svjesnost.

Svaka vrsta dugotrajnog stresa također negativno djeluje na prisjećanje snova. Ako ga je nemoguće izbjeći, onda su vjež­be opuštanja prije spavanja od posebne važnosti.

Snovi i pamćenje – dnevnik snova

Snovi se brzo zaboravljaju. Protiv toga pomaže jednostavno sredstvo: dokumentirajte svoje snove! Postavite si olovku i papir uz krevet. Čim se sjetite nekog sna, zabilježite nekoliko natuknica. Već i sam ritual postavljanja pribora za pisanje pripomaže pri sjećanju na snove.

Na taj ćete se način naći u najboljem društvu: slavni znanstvenik Albert Einstein, mnogi umjetnici kao i skoro svi nadrealisti te mnogi romantični pjesnici tako su postupili.

Izbjegavajte međutim uobičajene greške početnika – ne­mojte snove zapisivati opširno poput kakvog romana. Opšir­nost je pri dokumentaciji snova nepotrebna jer će vam se do­goditi da ćete san zaboraviti još pri zapisivanju.

Bit ćete iznenađeni činjenicom da je za detaljno prisjećanje sna dovoljno samo pet natuknica.

Ne­ki sanjari skloni su pak skiciranju svojih snova ili nekoj drugoj metodi grafičkog prikazivanja. Sistematičarima među vama savjetujemo da svoje snove u natuknicama zabilježe u notes. U taj dnevnik snova neka se bilježe isključivo snovi.

Svaki san treba dobiti naslov i nadnevak dana koji slijedi nakon noći u kojoj je san snivan. Vodite raču­na o tome da ne miješate dokumentaciju o snu s njegovim tu­mačenjem. Puristi bi na ovom mjestu, naravno, primijetili da se prvo tumačenje nekog sna nalazi već u njegovoj dokumentaciji.

Mnogi snovi prikazuju jedan ili dva centralna simbola. Stoga možete koristiti notes koji je uređen kao adresar kako bi­ste svoje snove zabilježili prema osnovnim simbolima po abecednom redoslijedu.

Tako ćete moći lako pronaći svoje snove o npr. automobilima, vodi ili zrakoplovima te ih međusobno usporediti. Na taj ćete način na osnovu sadržaja i simbola brzo i jasno uočiti vlastiti razvoj.

Ta je metoda dokumentacije snova, naravno, malo zastar­jela te se ne služi modernim pomagalima.

Snovi i pamćenje – pomoć računala

Je li vam ikada palo na pamet snimiti svoje snove? Snove možete nakon buđenja unijeti i u računalo. Osobno dajem prednost administraciji snova u računa­lu jer ga ionako koristim svakodnevno. Vrlo mi je dragocjena mogućnost traženja sličnih snova i usporedivih tema.

Sve svoje snove iz nekog određenog životnog ciklusa mogu jednostavno poredati jedan pored drugog i kad god mi nešto padne na pa­met dopisati bilješke i napomene uz svaki san.

Ta prednost uspoređivanja snova, npr. na osnovu simbolike ili uzorka radnje, dovela me do toga da zajedno s psihologom Konradom Lenzom razvijem tzv. softver za snove. Njime se vrlo lako služiti i koji je spojen s bazom podataka u kojoj su pohranjeni snovi.

Ponekad svoj san ispričam prijatelju ili prijateljici. Prepričani se snovi pamte na čudnovat način, premda ne vječno, ali ipak do­voljno dugo. Ispričati svoj san znači objaviti unutarnji dio svog bića, a to pretpostavlja povjerenje. Iz tog razloga ne bih baš sva­kome ispričao svoje snove samo zato da bih ih bolje zapamtio.

Nemojte previše očekivati od vaših snova. Često oni ne nalikuju dugim filmovima, već su kratki i fragmentirani. Međutim, bez obzira na to je li san epske duljine ili pak samo kratak i fragmentiran, on se uvijek može smisleno tumačiti.

Redovitom dokumentacijom svojih snova i fantazija oja­čat ćete sjećanje na svoje snove. Što češće budete svoje snove zapisivali ili dokumentirali na neki drugi način, to ćete se više snova moći prisjetiti.

Kako se sjetiti?

Bez obzira na trud oko sjećanja većina se snova zaboravlja. To je, doduše, šteta, ali je i činjenica. Međutim, i snovi kojih se ne sjećate djeluju, samo što to djelovanje prolazi mimo vaše svije­sti.

Ne možete ga koristiti u svakodnevnom životu jer je za to potrebno sjećanje.

Prije spavanja sjećanje na snove podržava se uz pomoć:

čitanja prije spavanja;
afirmacije za jednostavno prisjećanje snova;
papira i olovke uz krevet kako biste mogli dokumenti­rati svoje snove;
opuštenog početka sna.

Nakon buđenja sjećanje na snove podržava se uz pomoć:

buđenja laganom glazbom;
aktivacije unutarnje budilice;
nesmetanog ležanja u trajanju od jedne do dvije minute;
ponovnog zauzimanja položaja u kojem ste spavali;
izmišljanja nekog sna.

Danju svoje sjećanje na snove možemo potpomagati na način da:

se pozabavimo svojim snovima i fenomenom sna;
živimo svjesno.