Znanstvenici još uvijek ispituju povezanost mentalnog i fizičkog zdravlja i kako usamljenost utječe tijelo, a evo što su pokazale samo neke od studija.

Usamljenost nije novost - većina se ljudi osjeća tako u nekom trenutku, no većina se obično ipak trgne i počne razmišljati na drugačiji način i vrati se među žive, da tako kažemo. Jer, tek toliko da znate, za većinu ljudi usamljenost je samo privremeno stanje koje ima razne moguće faktore - od promjena u životu, posla i sličnog, tako da im se samo treuntno čini tako, no zapravo nije stalno

Ali za druge ljude usamljenost je način života koji može izaći iz nedostatka povezanosti s drugima. Istraživanja su pokazala da kronična usamljenost može imati ozbiljne posljedice za zdravlje, piše CNN Health. Znanstvenici još uvijek ispituju povezanost mentalnog i fizičkog zdravlja i kako usamljenost utječe tijelo, a evo što su pokazale samo neke od studija, no, uglavnom se može reći da su tri glavna znaka da ste kronično usamljeni - pa poradite na tome.

Doslovno vam može slomiti srce - kod ljudi koji su kronično usamljeni može doći do upala u tijelu što opet može izazvati oštećenja tkiva, navodi se u istraživanju iz 2011. u kojem su sudjelovale 93 odrasle osobe. Kratkotrajne upale mogu biti dobre za tijelo, ali dugotrajna upala može dovesti  do srčanih bolesti i raka. Istraživanje je otkrilo povezanost između genske ekspresije i usamljenosti, tako da nije utvrđeno uzrokuje li jedno drugo. Međutim, koautor istraživanja Steven Cole sugerirao je da protuupalni lijekovi mogu biti korisni kod osoba koje osjećaju kroničnu usamljenost.

Može dovesti do preuranjene smrti - dva istraživanja iz 2012. otkrila su da samački život ili samo osjećaj usamljenosti mogu povećati rizik od rane smrti. Jedno istraživanje pratilo je skoro 45 tisuća osoba od 45 godina i više koji su imali srčane bolesti ili visoki rizik od razvoja istih. Otkriveno je da su osobe koje su živjele same imale veću šansu da umru od srčanog ili moždanog udara ili drugih komplikacija tijekom četiri godine za razliku od osoba koje žive s prijateljima ili obitelji.

Utječe na mozak slično kao i fizička bol - "Iz evolucijske perspektive, to ima smisla: naši su se preci oslanjali na društvene skupine ne samo zbog druženja, nego i zbog opstanka. Ostanak u blizini plemena donio je pristup zaklonu, hrani i zaštiti. Odvajanje od grupe, s druge strane, značio je opasnost", objasnila je dr. Sanjay Gupta. "Danas kada se osjećamo odbačeno, naša tijela mogu osjetiti prijetnju zbog preživljavanja. Neki od takvih osjećaja boli aktivirali bi se kada bismo bili u stvarnoj fizičkoj opasnosti. Kod ljudi koji su kronično usamljeni, razina hormona stresa kortizola ujutro je viša nego kod društveno aktivnih ljudi i nikada se potpuno ne smiri", objasnila je dalje u kolumni za O Magazine.