O tome jeste li dešnjaci ili ljevaci - odlučuje kralježnica. Fetus će u trinaestom tjednu trudnoće cuclati lijevi ili desni palac ruke.

U raspodjeli čovječanstva na desnoruke i ljevoruke, dešnjaci zasigurno dominiraju.

No, koji je razlog tome - voli li mozak više desnu stranu od lijeve, je li to nešto što podsvjesno učimo od malena ili ima veze s formiranjem živaca pri rođenju?

Jesu li ljevoruki uistinu inteligentniji i zločestiji ili su to samo praznovjerja?

Odgovore na neka od tih pitanja možemo pronaći u novom istraživanju eLifea.

Naime, prema istraživanju ovog znanstveno-medicinskog tima, odabir dominantne ruke nema veze s moždanim i živčanim razvojem, objavio je Huffington Post.

Čini se kako je odabir korištenja lijeve ili desne ruke odrađen puno prije našeg samog rođenja - u gužvi razvojnih gena koji se nalaze u kralježnici.

"Naši podaci dokazuju kako hemisferične asimetrije ne započinju u mozgu, nego u samoj kralježnici.", izjavio je tim u njihovom izvještaju.

Tim znanstvenika iz Njemačke, Nizozemske i Južne Afrike - vođen biofizičarima s Sveučilišta Bochum u Ruhru, uspješno je zabilježio razvoj gena u samimim počecima razvoja kralježnica kod fetusa, između osmog i dvanaestog tjedna trudnoće.

Nepravilnosti u električnim signalima

Dugo se smatralo kako geni koje pronalazimo u mozgu - ovisno o tome koja polutka pokaže veću aktivnost, određuju i nečiju dominantnu stranu. 

No, upravo su asimetrije gena u tek nastajućim kralježnicama presudne u odabiru hoćete li biti ljevak ili dešnjak.

Ove novootkrivene asimetrije započinju puno prije nego li dio mozga odgovoran za kretanje bude povezan s kralježnicom. 

Čini se kako je mjesto spajanja mozga i kralježnice, koje je odgovorno za slanje električnih impulsa našim rukama, nogama, šakama i stopalima, pogođeno nepravilnostima u električnim impulsima koje dovode do odabira dominantnije ruke.

Štoviše, istraživački tim je otkrio i uzrok tih nepravilnosti. 

Naime, nepravilnosti ne određuju nasljedne genetske mutacije, već vanjski čimbenici koji na bebu utječu za vrijeme razvitka u maternici.

Iako još nisu sa sto postotnom sigurnošću otkrili koji točno vanjski čimbenici utječu na razvoj kralježnice, moguće je da upravo oni određuju ponašanje enzima koji okružuju fetus te utječu na način na koji se geni "izražuju".

Što dovodi do toga da se geni ponegdje bolje a negdje loše prispajaju, dovodeći do asimetrije u aktivnosti gena unutar kralježnice.

Dominacija lijeve ili desne ruke može biti viđena u osmom tjednu trudnoće, a već u trinaestom će fetus cuclati lijevi ili desni palac ruke.

Iz svega ovoga, autori Sebastian Ocklenburg, Judith Schmitz i Onur Güntürkün, zaključili su priču o tome kako je u odabiru ljevice ili desnice odgovorna kralježnica.