zdravlje
Proljetni umor: Je li ovo mit ili zaista gubimo energiju nakon duge zime?
Svi smo barem jednom čuli za pojam proljetni umor koji označava gubitak energije i volje nakon zime, a koji se uglavnom pojavljuje s početkom proljeća. Iako biljke cvjetaju, sve je više sunčanih i toplih dana, vi ipak nemate energije i volje za neke aktivnosti?
Bez brige, niste jedini, proljetni umor događa se svima. Gubitak energije u proljeće nije bolest već fiziološko stanje koje, vjeruje se, nastaje zbog hormonalnih promjena i nedovoljne razine nutrijenata u našem organizmu.
Zašto nastaje proljetni umor?
Nekoliko je teorija koje objašnjavaju zašto nastaje proljetni umor, međutim, nastanak proljetnog umora može se razlikovati od osobe do osobe te zbog toga nije jasan točan uzrok. U nastavku ćemo objasniti neke od njih koji daju pokazatelje kako se riješiti proljetnog umora.
Hormonalne promjene
Jedan od razloga zašto nastaje proljetni umor mogu biti i hormonalne promjene. Za vrijeme zime manje se izlažemo sunčevoj svjetlosti jer manje izlazimo, a trajanje dana je skraćeno. S dolaskom proljeća i sunčanih dana, počinje se proizvoditi sve veća količina serotonina ili hormona sreće. Iako nam on stvara dobar osjećaj, to izaziva popriličnu hormonalnu promjenu što dovodi do osjećaja iscrpljenosti i proljetnog umora sve dok se tijelo ne navikne.
Nedovoljno nutritivna prehrana
Zimska prehrana je za razliku od proljetne mnogo slabija u smislu nutritivnih elemenata. Konzumira se manje svježeg povrća i voća, a više mesa, ugljikohidrata, šećera i masti. Iako je zima vrijeme namijenjeno za skladištenje masnoća, proljeće od tijela traži buđenje. Zbog manje svježeg voća i povrća smanjena je razina vitamina, magnezija, ali i vitamina D zbog slabijeg izlaganja suncu. Takvom dugotrajnom prehranom smanjuje se zaliha potrebnih nutrijenata u organizmu i oko vremena proljeća dođe i do tjelesne reakcije – umora i iscrpljenosti ili proljetnog umora.
Promjena vremena
Reagiranje na promjenu vremena ne događa se samo starijim osobama koje imaju problema s reumatskim tegobama, već posljedice mogu osjetiti svi. Osim što mijenjamo sat, dani polako postaju duži, a noći kraće, takve promjene mogu izazvati tjeskobu i anksioznost. Prilagođavanje organizma kod nekih osoba traje mnogo duže, a među simptoma može biti i proljetni umor.
Kako raspoznati proljetni umor od bolesti?
Simptomi proljetnog umora lako se mogu zamijeniti za neka zdravstvena stanja, simptome alergijskih bolesti ili čak gripe. Praćenje reakcija i njihovo trajanje najbolje će vam dati do znanja da se radi samo o proljetnom umoru.
Ovo su najčešći simptomi proljetnog umora:
- malaksalost
- osjećaj bezvoljnosti i iscrpljenosti
- poremećen ili nekvalitetan san
- stalni umor
- vrtoglavica i glavobolja
- promjene raspoloženja
- gubitak apetita
Osim što može doći do promjena u želji za hranom, proljetni umor može uzrokovati i gubitak kilograma. Među prvim simptomima koji se pojavljuju je nevoljkost za svakodnevne aktivnosti ili hobije koje ste donedavno možda činili s veseljem. Može se dogoditi i češća potreba za ostajanjem kod kuće, ne izlaženje, ali čak i pojavljivanje anksioznih simptoma ili panike.
No, ono što je glavna diferencijacija zdravstvenih problema ili mentalnih poteškoća od proljetnog umora je trajanje. Proljetni umor će rijetko trajati duže od tri tjedna do mjesec dana. Ako se simptomi pojavljuju i nakon tog perioda ili postaju intenzivniji, vrijeme je da potražite pomoć i razgovarate s liječnikom.
Kako se riješiti proljetnog umora?
Da bi se neka poteškoća riješila, prvenstveno se trebamo riješiti uzroka. Rješavanje proljetnog umora prvenstveno treba krenuti iz prehrane. Jedan od savjeta je da se obrati veća pozornost prema kvaliteti hrane koju konzumiramo te da prehrana bude raznolika i puna nutrijenata. Možete isprobati neke od dobrih i zdravih dijeta.
Osim poboljšane prehrane postoji i mogućnost korištenja suplemenata ili dodataka prehrani u vidu vitamina i minerala. S obzirom na to da se dodatke za prehranu ne preporučuje uzimati duže od mjesec dana, kako se ne bi organizam naviklo previše, ovo se čini kao dobra opcija za razdoblje proljetnog umora.
Uz dodatke prehrani u obliku kapsula i tableta, postoje i prirodni načini jačanja imuniteta i poboljšavanja cjelokupnog stanja organizma. Uz homeopatske pripravke te domaće čajeve i sirupe, možete iskušati i CBD za koji brojna istraživanja pokazuju da ima upravo taj utjecaj. Naime, CBD može pozitivno utjecati na receptore u našem mozgu i tijelu koji su zaslužni za kvalitetan san, koncentraciju, povećanje apetita, zdravlje kože, anksioznost i tjeskobu.
Ne zaboravite niti na unošenje dovoljne količine tekućine. Bez vode naše tijelo ne može dobro obavljati sve svoje funkcije. Tekućina je ta koja će utjecati na rad srca, bubrega, jetre i drugih organa vitalnih za naše zdravlje. Iako tekućinu kroz dan unosimo i kroz jelo, bilo bi dobro popiti barem dvije litre vode dnevno – idealno po barem čašu netom nakon buđenja, prije jela, nakon jela te prije tuširanja i spavanja.
Premda u vrijeme proljetnog umora to zvuči nezamislivo, bilo bi dobro pokušati se baviti nekom tjelesnom aktivnošću koja će potaknuti normalno izlučivanje hormona što će uvelike utjecati na postizanje dobrog osjećaja. Ako već niste spremni za tjelesnu aktivnost barem izađite na svjež zrak i po mogućnosti sunce. Vitamin D razvija se uz pomoć sunčevih zraka, a manjak istog uzrokuje simptome proljetnog umora – bezvoljnost, depresiju, nesanicu, infekcije..
Izdvojeno
-
Hrvatski košarkaški reprezentativac Mario Hezonja, kojeg je u srijedu Euroliga kaznila s 8.000 eura zbog "nepoštivanja sudaca", odgovorio je da je ta organizacija hrabra kada treba kažnjavati, a da istovremeno odbija rješavati ozbiljne probleme u europskoj košarci.
-
Kakvo nas vrijeme očekuje danas i sutra u Dalmaciji?
-
Plesni odjel Glazbene škole Blagoje Bersa Zadar poziva vas na predstavu Na krilima baštine, koja će se održati 12. prosinca 2024. godine u 19 sati na pozornici HNK Zadar.
-
U župnoj dvorani župe sv. Anselma u Ninu predstavljena je monografija „Ecclesia Nonensis - O prošlosti Ninske biskupije“ urednika izv. prof. dr. sc. Zdenka Dundovića, u izdanju Sveučilišta u Zadru.
Reci što misliš!