Pedesete su godine koje započinju razmišljanjem što ste u životu do sada sve napravili, a većina ljudi ima problema s tim - vjeruju da nisu uspjeli sve što su željeli i lagano se uvlači pesimizam u njihovo razmišljanje...

No, ako počnete razmišljati na drugi način, vjerojatno je da ćete se jako brzo trgnuti i nastaviti život dulje i zdravije nego do sada, za što vam treba samo jedna stvar - optimizam.

Optimisti žive dulje i zdravije nego pesimisti, objavili su američki znanstvenici sa Sveučilišta u Pittsburghu koji su od 1994. pratili oko 100.000 žena u dobi od 50 godina i starijih.

Optimistične žene više se nadaju da će ih snaći dobro, a ne zlo te je vjerojatnost da umru iz bilo kojeg uzroka 14 posto manja nego u pesimističnih žena. K tomu, u optimističnih je vjerojatnost da umru od srčanih tegoba čak 30 posto manja, tvrde znanstvenici koji su osam godina pratili ispitanice.

Optimisti su manje skloni bolestima visokoga krvnog tlaka, dijabetesa, a i cigaretama. Tijekom ispitivanja ekipa dr. Hilary Tindle usredotočila se i na stupanj nepovjerenja.

Osobe s "cinično neprijateljskim stavom" sklonije su potvrdno odgovoriti na pitanja poput: "Često moram primati naredbe od osobe koja zna manje od mene" ili "Najsigurnije je nikomu ne vjerovati."

Izgledi za raniju smrt takvih nepovjerljivih osoba viši su 16 posto nego u žena s visokim stupnjem povjerljivosti. Vjerojatnost da neprijateljski nastrojene žene umru od raka viša je 23 posto, rekla je dr. Tindle.

Međutim, potrebna su dodatna ispitivanja, a napose bi trebalo istraživati postoje li terapije koje bi mogle utjecati na životni stav ljudi, točnije, mijenjati ga. Naposljetku, valjalo bi proučavati je li promjena stava medicinski blagotvorna.

Povratak redovnom vježbanju nakon 50 godina podjednako je dobar potez za muškarce kao i prestanak pušenja, po švedskom istraživanju objavljenom u petak na siteu British Medical Journal .

Nakon deset godina životni vijek muškaraca koji su se vratili ustrajnijem vježbanju nakon dobi od 50 godina bio je sličan kao kod onih koji su se oduvijek bavili tjelesnom aktivnošću, pokazuje istraživanje švedskog sveučilišta Uppsale vođeno od 1970. na 2.205 muškaraca.

Ponovno bavljenje tjelesnom aktivnošću nakon 50 godine je podjednako povoljno kao i prestanak pušenja, ali potrebno je redovno vježbati tijekom 5 do 10 godina prije postizanja pozitivnog učinka, po tom istraživanju.

Povećana tjelesna aktivnost za muškarce zrele dobi smanjuje postotak smrtnosti iste razine kao i kod muškaraca koji su bili stalno tjelesno aktivni.Smrtnost je 32 posto manja kod osoba koje često vježbaju i 22 posto manja kod onih prosječnih fizičkih aktivnosti.

Muškarci koji su sudjelovali u tom istraživanju podijeljeni u četiri skupine (naviknuti na sjedenje, manje aktivni, prosječno i vrlo aktivni) imali su oko 50 godina 1970., a praćeni su i s 60, 70, 77 i 82 godine.

Oko polovice muškaraca zrele dobi u zapadnim zemljama nije redovno tjelesno aktivno, naglašava se u istraživanju.