Brojna istraživanja iz različitih dijelova svijeta pokazala su da promjena životnog stila te uključivanje fizičke aktivnosti i zdrave prehrane mogu odgoditi ili spriječiti obolijevanje od šećerne bolesti tipa 2.

Zbog postavljanja dijagnoze i liječenja važno je znati prepoznati prve simptome šećerne bolesti. Najčešći simptomi su kronični umor, smanjenje energije, pojačana žeđ ili mokrenje, debljanje ili mršavljenje, neuobičajena glad, zamućenje vida te teško i sporo zarastanje ranica i oštećenja na koži. Drugi, manje češći simptomi mogu biti svrbež i suhoća kože, zadah po acetonu, mučnina i bolovi u trbuhu te gljivične infekcije, upozoravaju iz Zagrebačkog dijabetičkog društva.

Stil života

Osim genetskih čimbenika, na razvoj šećerne bolesti utječe današnji način života koji podrazumijeva dugo sjedenje i smanjenu tjelesnu aktivnost te nezdrave prehrambene navike. Na razvoj šećerne bolesti tipa 2 utječe mnogo faktora, no jedan od najutjecajnijih je spomenuti način života. Brojna istraživanja iz različitih dijelova svijeta pokazala su da promjena životnog stila te uključivanje fizičke aktivnosti i zdrave prehrane mogu odgoditi ili spriječiti obolijevanje od šećerne bolesti tipa 2. A čak i Međunarodna dijabetička federacija (IDF) preporučuje fizičku aktivnost barem tri do pet puta tjedno u trajanju od 30 do 45 minuta.

A kada je riječ o zdravoj prehrani, IDF donosi nekoliko preporuka koje je dobro pratiti bez obzira na to je li cilj prevencija šećerne bolesti ili općenita briga o fizičkom i mentalnom zdravlju. Voda, kava ili čaj mnogo su bolji odabir od gaziranih ili pretjerano zaslađenih pića, a ograničenje za alkohol postavljen je na dva standardna pića dnevno. Poželjne su najmanje tri porcije povrća dnevno, s naglaskom na zelene i lisnate plodove, a kada je riječ o voću, dovoljne su maksimalno tri porcije svaki dan.

Dobra alternativa za crveno ili prerađeno meso bit će bijelo meso, perad ili morski plodovi. Većini najslabija točka, ugljikohidrati, preporučuju se u obliku kruha, riže ili tjestenine od cjelovitih zrna. Umjesto zasićenih masnoća, savjetuje se korištenje nezasićenih masnoća koje jelima pružaju jednaku finoću, poput maslinovog, kukuruznog ili suncokretovog ulja. I za kraj, svima najdraži "guilty pleasure", odnosno grickalice i desert, nisu zabranjeni. Nećete ostati razočarani ako za njih odaberete orašaste plodove, svježe voće, nezaslađeni jogurt ili maslac od kikirikija.