Kad su ljudi tjeskobni, velikoj većini primamljivije će biti namirnice s puno zasićenih masnoća nego brokula. No, takva se prehrana odražava na padu kognitivnih sposobnosti.

Masna hrana može nam nekada pružiti utjehu, ali trebamo dobro razmisliti želimo li takvu pomoć - novo istraživanje pokazuje da naša sposobnost za koncentriranje može pasti pojedemo li i samo jedan obrok bogat zasićenim masnoćama. Studija koju su proveli znanstvenici na Ohio State University, objavljena u American Journal of Clinical Nutrition, pratila je kako je 51 žena riješila test pažnje - dio njih nakon što su pojele obrok pripremljen sa zasićenim masnoćama, a dio nakon jednakog obroka, ali pripremljenog sa suncokretovim uljem koje obiluje nezasićenim masnoćama.

Loša izvedba

Njihova izvedba na testu bila je lošija nakon jedenja obroka s visokim udjelom zasićenih masnoća nego nakon obroka sa zdravijim masnoćama, što je ukazalo na vezu konzumiranja masne hrane i mozga. Znanstvenici su istodobno pratili i ima li stanje sindroma propusnog crijeva, kod kojeg crijevne bakterije mogu ući u krvotok, utjecaja na usredotočenost. Pokazalo se da su sudionice s većom propusnošću crijeva bile lošije na ocjenjivanju pozornosti bez obzira na to kakav su obrok pojele.

Sudionice istraživanja prvo su prošle temeljnu procjenu pozornosti putem testa performansi kojim je mjerena stabilnost pozornosti, koncentracija i vrijeme reakcije kroz deset minuta aktivnosti na računalu. Slijedio je obrok. Oba tipa obroka sadržavala su jaja, pecivo, kobasicu od puretine i umak s ukupno 60 grama masnoća i 930 kalorija. Jedna je varijanta sadržavala palmino ulje koje ima visok udio zasićenih masnoća, a druga suncokretovo. Obroci su imitirali sadržaj nekih popularnih jela iz restorana brze prehrane. Pet sati kasnije žene su ponovo prošle test performansi.

Nakon jednog do četiri tjedna sve su žene ponovile cijeli postupak, samo što su sada dobile obrok iz suprotne skupine. Znanstvenici su analizirali i njihovu krvnu sliku natašte kako bi provjerili imaju li u krvi upalnu molekulu koja signalizira prisutnost endotoksina, toksina koji iz crijeva prelazi u krvotok kada je crijevna barijera narušena. Sudionice istraživanja su kroz dan i pol prije svakog koraka u istraživanju pojele tri standardizirana obroka i potom gladovale 12 sati, kako bi se otklonila mogućnost reakcije ovisno o njihovoj individualnoj prehrani.

Propusno crijevo

Što su pokazali rezultati? Nakon što su pojele obrok bogat zasićenim masnoćama svim je sudionicama bila smanjena sposobnost detektiranja podražaja na testu, u prosjeku 11 posto. Pad koncentracije bio je primjetan kod žena sa znakovima sindroma propusnog crijeva: vrijeme odgovaranja se produljilo i bile su manje sposobne ostati usredotočene tijekom desetominutnog testa.

"Kod žena s visokim razinama endotoksina nije bilo razlike u izvedbi - test su prošle loše neovisno o tipu obroka, odnosno o vrsti masnoća koje su pojele” rekla je Madison.

Otkrića sugeriraju da bi koncentracija mogla biti još jače uzdrmana kod ljudi koji su se tijekom pandemije okrenuli masnoj hrani za utjehu. „Kad su ljudi tjeskobni, velikoj većini primamljivije će biti namirnice s puno zasićenih masnoća nego brokula. Iz ranijih istraživanja već je poznato da anksioznost i depresivnost utječu na koncentraciju i pozornost. Kad to uzmemo u obzir, možemo očekivati da je utjecaj zasićenih masnoća na kognitivne sposobnosti u stvarnom svijetu još i veći”, upozoravaju istraživači.