S kavom i vodom, dan započinje većina Hrvata - barem tako pokazuje prvo nacionalno istraživanje o prehrambenim navikama koje je provela Hrvatska agencija za hranu.

Raštika, čuli ste, slabo zanima ljude u Hrvatskoj. Ali zato ih zanimaju pivo, svinjetina, prženi krumpiri i čim više kruha. To je pokazalo prvo nacionalno istraživanje prehrambenih navika. Dalmatinci ne jedu ribu, svi jedu premalo voća, ali zato pijemo dovoljno vode.

Baš ovo najomiljeniji je ručak u Hrvatskoj - juha od piletine, pečeni krumpir uz koji žene radije biraju pečenu piletinu, a muškarci svinjetinu. I miješana salata!  Uz sve ovo muškarci će popiti čašu piva, a žene čašu mineralne!

Muškarci jednu malu pivu popiju svaki dan, žene jednom tjedno. A svi jedu previše kruha i pekarskih proizvoda. 

Volimo i kavu koja se u Hrvatskoj gotovo uvijek poslužuje uz čašu vode. Možda je i to jedan od razloga zbog kojeg Hrvati popiju čak šest čaša vode na dan i po tome smo drugi u cijeloj Europskoj uniji. A više vode od nas piju jedino Česi.

Po konzumaciji mesa 18. smo u Europi, a u prosjeku pojedemo 150 grama na dan. Ribe se u prosjeku pojede tek 10 grama na dan. I ne, najviše morske i riječne ribe ne jedu Dalmatinci nego Zagrepčani. A onu iz konzerve najčešće jedu Ličani.  

22 posto ljudi u Hrvatskoj nikad, ali baš nikad ne jede topli obrok izvan kuće. A i ono što jedemo kod kuće - nije za pohvalu. Istraživanje je pokazalo da muškarci dnevno pojedu nevjerojatnih 67 grama voća, žene stotinjak grama.

Voće Hrvatima dakle nije najomiljenije. Može li ovo biti dovoljno?

"Svakako da ne, trebalo bi biti barem jedno pet takvih obroka dnevno. Svakako ga trebamo uvrstiti čim više u naš jelovnik", smatra nutricionistica Mirna Trumbetaš.

I dok od voća i povrća bježe, Hrvati su, čini se, ludi za mlijekom. Baš to je najpopularnija namirnica. No, trebamo biti umjereni, upozorava Trumbetaš.

"Svakako trebamo biti umjereni jer mlijeko ne trebamo piti kao vodu, a ponekad ga trebamo zamijeniti s proizvodima kao i ubaciti svježi sir s vremena na vrijeme", objašnjava.

Osim prehrambenih navika, ispitivalo se i hrvatsko raspoloženje. Nedjelja i ponedjeljak većini su najtmurniji, dok je subota najsretniji dan.