Dobro pamćenje sigurno puno pomaže u školi, primjerice kada je trebalo zapamtiti tablicu množenja. Također dobro pamćenje korisno je u poslovnim i društvenim kontaktima kada se bez problema sjetiš imena osoba s kojima se ne susrećeš često.

Nije ugodno zaboravljati imena ili neke događaje ili kad odeš u trgovinu i kupiš sve osim onoga po što si zapravo i otišla. Ako se često pitaš zašto zaboravljaš ili čak pomalo brineš, nemoj. Naime, časopis Neuron Journal proveo je studiju prema kojoj je zaboravljanje prirodni proces mozga koji te na kraju dana može učiniti pametnijom.

Studija koju je provela skupina profesora sa Sveučilišta Toronto, otkrila je da savršeno pamćenje ne mora imati nikakve veze s inteligencijom. Do sada se dobro pamćenje povezivalo s inteligencijom i osobe koje su imale imale veliki kapacitet memorije smatrane su inteligentnima. Ali studije su pokazale da je zaboravljanje pojedinosti sasvim normalno i da je pamćenje cijele slike za mozak dugoročno bolje nego opterećivanje detaljima. Mozak je puno "pametniji" nego što se smatra jer su u hipotalamusu (dio mozga odgovoran za pamćenje) pohranjeni bitni detalji koji nam omogućuju da donosimo inteligentne odluke tako zaboravljamo ono nebitno, kako bismo zapamtili bitno.

To se može razumijeti na primjeru da je važnije zapamtiti nečije lice, nego ime. Ako nam od neke osobe prijeti fizička opasnost logično je da važnije sjećati se njegova lica, nego imena. Osim što reducira informacije po redu važnosti, on stara sjećanja zamjenjuje novim. Kad je mozak opterećen sjećanjima, veća je vjerojatnost da će različite informacije dovesti do težeg donošenja odluka.

Ali zbog razvoja tehnologije za nas postaje sve manje važno da imamo širu sliku. Puno je korisnije da znamo kako pretražiti Google ili kako namontirati glavu tuša korak po korak. U svakom slučaju, sljedeći put kad nešto zaboraviš nemoj biti stroga prema sebi i sjeti se da zaboravljajući mozak samo radi svoj posao.