Vjerovali ili ne, smijeh se zapravo koristi kao signal pripadnosti nekoj grupi - on signalizira prihvaćenost i pozitivne interakcije s drugima.

Smijeh se ponekad doživljava zaraznim, a smijeh neke osobe može izazvati smijeh u drugih kao pozitivnu povratnu spregu. Proučavanje humora i smijeha te njihovih psiholoških i fizioloških učinaka na ljudsko tijelo zove se gelotologija.

Djeca se smiju znatno češće od odraslih: prosječno dijete nasmije se 300 do 400 puta dnevno u usporedbi s odraslim koji se nasmije samo 15 do 20 puta dnevno.

A kako znati je li nečiji osmijeh iskren ili nije?

To otkriva sitnica koja se na nečijem licu može uočiti u svega 3 sekunde. Naime, kod osobe koja se iskreno smije, bore se pojave i oko usana i očiju.

S druge strane, kada je osmijeh isforsiran, odnosno lažan, bore se pojave samo oko usana.

Također, kada osobu obuzmu snažni, iskreni osjećaji, oči joj se navlaže i mora gutati više sline. Ako ijedne od ovih stvari nema, to znači da osjećaji i osmijeh osobe nisu iskreni.