U zraku bi trebalo biti najmanje 40 posto vlage kako bi sluznica bila učinkovita u borbi protiv mikroba, uključujući i korona virus. Znanstvenici i liječnici savjetuju da ovlažujete zrak

Bilo koja odgovorna osoba koja ne osigura barem 40 posto vlage u bolnicama, uredima i slično, bit će kriva za brojen nepotrebne zaraze i posljedično smrti. Napisao je to na svom Facebook profilu znanstvenik dr. Gordan Lauc, molekularni biolog i direktor Projekta ljudskog glikoma. Pozvao je premijera Plenkovića i Vladu da upozore sve građane kako se prijenos korona virusa može smanjiti ili čak prepoloviti.

- Ma ja to govorim već tjednima. Naime, svi to znamo jer su još naše bake govorile o tome kako je važno ovlaživati zrak, no zaboravili smo na to. Važno je da je vlaga u zraku između 40 i 50 posto jer tako mukoznu barijeru u našem dišnom sustavu održavamo vlažnom, a to usporava širenje virusa. I znanstvene studije su to potvrdile, a zrak se može ovlaživati na bilo koji način. To može biti čak i kuhanje vode ili sušenje veša - pojasnio je dr. Lauc kazavši kako su ga kontaktirali iz Stožera za civilnu zaštitu te su razgovarali o toj temi, ali nije želio iznositi detalje. 

Dodao je da već puno ljudi u Hrvatskoj pazi na vlagu u zraku, a to zna jer su mu se nakon istupa na Facebooku javili brojni zabrinuti građani. Liječnik obiteljske medicine dr. Milan Mazalin ističe kako je mukozna barijera prva crta obrane od svih bakterija i virusa, a to uključuje i korona virus.

- Svi mikrobi najprije dolaze do sluznice nosa i šire se kroz dišni sustav. Da bi ta sluznica normalno funkcionirala i zaustavljala virus te mu onemogućila ulazak u tijelo, ona mora biti vlažna. Suha sluznica je neotporna i ne može efikasno obavljati svoju zadaću - upozorio je dr. Mazalin pojašnjavajući kako nam upravo zbog toga kad smo bolesni curi nos.

Naime, na sluznici nosa nalaze se trepetljike koje će zaustaviti čestice prašine, bakterija i virusa koje udišemo. Sluz koja ondje nastaje sadrži tvari lizozime i imunoglobuline koji će rastvoriti bakterije i viruse uhvaćene u trepetljikama, a pokrenut će i lokalni imunološki sustav. Ako je sluznica suha, ti su svi elementi poremećeni i bakterije te virusi lakše pronalaze ulazak u naše tijelo i stvaraju infekciju.

- Sluznica se isušuje kad zaboravimo popiti dovoljno tekućine pa dolazi do dehidracije organizma, a to je osobito problem kod starijih ljudi kod kojih je oslabio nagon za pijenjem. Oni moraju posebno razmišljati i podsjećati se da trebaju popiti vodu - ističe liječnik dodajući kako je preporučena količine tekućine od dvije do tri litre vode na dan, no i da je riječ o individualnoj potrebi koja se razlikuje ovisno o spolu, dobi, fizičkoj spremi i sličnim parametrima.

Kaže i kako je isušivanje sluznice poseban problem u vrijeme intenzivnog grijanja i klimatizacije jer i jedno i drugo isušuju zrak, a time i sluznicu koja onda više nije učinkovita barijera.

Nova istraživanja pokazuju da se korona virus teže širi u prostoru s višom temperaturom i vlagom, pa se svima koji ovih dana strahuju od toga da bi viruse mogli unijeti u stan savjetuje da što češće prozrače sve prostorije.

U vrijeme dok sipi snijeg, puno je vlage u zraku koja će povećati vlažnost i u prostoru u kojem boravite. Preporuka je da koristite ovlaživače prostora, ako ih imate. Ako imate model koji omogućava korištenje eteričnih ulja, dodajte malo eteričnog ulja koje djeluje pročišćujuće, kao što su eterično ulje čajevca, eukaliptusa, mente ili lavande. No, ne  pretjerujte, kako prejaki mirisi ne bi izazvali alergijsku reakciju. Dobar izbor su i male fontane, ili akvariji s ribicama, no ovo nije vrijeme  kad ih možete nabaviti, pa možete jedino improvizirati s običnom posudom s vodom.  

Za one koji nemaju ovlaživač, prvi korak je postaviti na radijatore i druga grijača tijela, ili ispod njih, posude s vodom. Vodite računa da su čiste, odnosno operite ih od prašine, te stalno nadolijevajte vodu.

Ako nemate takvu posudu, rješenje je stalak za sušenje koji se postavlja na radijator, na kojem stalno možete držati vlažnu kuhinjsku krpu ili ručnik. Nemojte postavljati mokre ručnike izravno na radijator, jer bi vlaga na zagrijanom radijatoru mogla dovesti do pucanja njegovog zaštitnog premaza, odnosno boje. Umjesto da rublje sušite na terasi, objesite ga na stalak za sušenje i postavite blizu radijatora, kako bi isparavalo vlagu.

Kad se tuširate, ostavite otvorena vrata od kupaonice. Također, maknite odvlaživače iz kupaonice, kako bi se stupanj vlage tako poveća. Domaćice za to mogu iskoristiti i zagrijanu ploču štednjaka. Pripremite lonac s vodom u koji možete naribati koru naranče ili limuna, pa kad završite kuhanje kave, ili objeda, postavite ga na ploču dok se hladi. Dok kuhate, možete zagrijati veliki lonac vode, pa tu vodu koristite za podlijevanje ručka, ili kasnije za pranje suđa.

Ako ovih dana imate više vremena, umjesto da češće usisavate, pokupite svako jutro prašinu s podova vlažnom krpom omotanom na partviš. Dodate li u vodu malo dezinfekcijskog sredstva za podove na kojima ga smijete koristiti, jednim potezom podići ćete razinu čistoće i vlage u vašem stambenom prostoru.