Lifestyle

psihologija

Sve o tračanju - kada, tko i koliko trača

Sve o tračanju - kada, tko i koliko trača
Thinkstock

Rijetki su ljudi koji stvarno ne vole čuti sočan trač koji onda mogu u pogodnom trenutku proširiti dalje

Tračanje je pojava koju svi na prvu osuđujemo, no pritom smo prilično licemjerni - rijetki su ljudi koji stvarno ne vole čuti sočan trač koji onda mogu u pogodnom trenutku proširiti dalje.

Novo istraživanje otkrilo je da u prosjeku dnevno pričamo oko 52. minute o nekome tko nije prisutan. Iako nam se svima čini da je tračanje loša stvar i vrlo toksično, istraživanje otkriva da su ti razgovori većinom čavrljanja u kojima se ne osuđuje.

"Otkrili smo da je velika većina ogovaranja bila neutralna", kaže autorica istraživanja Megan Robbins, psihologinja sa Sveučilišta California, koja proučava društvene interakcije i kako utječu na ljudsko zdravlje. "Oko tri četvrtine razgovora koji smo čuli u našim uzorcima razgovora nije bilo ni pozitivno ni negativno", dodaje dalje.

Robbins i njezine kolege analizirali su isječke razgovora ljudi koji su pristali nositi uređaj za snimanje dva do pet dana. Istraživanje je objavljeno u Social Psychological and Personality Science.

Ljudi vole govoriti o drugim ljudima. "Mi dijelimo tone i tone društvenih informacija", kaže psiholog Jeremy Cone sa koledža Williams. On nije bio uključen u istraživanje, ali kaže da ga jako fasciniraju nalazi istraživanja jer svi ogovaramo.

Muškarci i žene podjednako ogovaraju

Istraživanje je pokazalo zanimljive činjenice: žene i muškarci podjednako ogovaraju. Ekstroverti više tračaju od introverta. Neki dijelovi tih razgovora su posebno zločesti. Oko 15 posto tračeva koje su istraživači analizirali uključuje negativne prosudbe.

Ali čak i negativni tračevi mogu poslužiti svrsi, kao što je više istraživanja otkrilo. "Mislim da tračevi mogu biti pametna stvar", kaže znanstvenica Elena Martinescu. "To omogućuje ljudima da prate što se događa i stvaraju društvene saveze s drugim ljudima", kaže Martinescu.

Naravno, ogovaranje je komplicirana pojava.

Ponekad može izazvati sukobe i naštetiti ljudima. No znanstvenici kažu da smo zbog evolucije spremni za ogovaranje jer nam može pružiti informacije koje koristimo kako bismo se zaštitili. Istraživanja su pokazala da tračevi mogu pomoći u izgradnji grupne kohezije i suradnje.

"Kada ogovarate možete pratiti tko pridonosi skupini i tko je sebičan", objašnjava Martinescu. Razmjenjujući te informacije, možete isključiti članove grupe. "Otkrili smo da negativni tračevi mogu 'natjerati' ljude da poprave svoje ponašanje zbog kojeg su dobili kritike", kaže Martinescu. Na primjer, ako netko kasni na posao može se popraviti nakon što čuje ogovaranje. 


Reci što misliš!