Oni su uvijek u pravu i baš oni znaju što je najbolje...

Njihova potreba za kontrolom često zapravo proizlazi iz kaosa i pritiska koji oni osjećaju, a karakteristični su po mišljenjima da se drugi trebaju mijenjati jer oni znaju bolje.

U psihologiji 'control freak' označava osobu s poremećajem ličnosti koju karakterizira potreba da kontrolira druge, što se obično očituje u njihovom ponašanju jer pokušavaju diktirati kako će se stvari odvijati u nekoj situaciji. Izraz 'control freak' prvi se put upotrijebio u 1970-ima, desetljeću kad se pojavljuje i pokret Zeitgeist koji između ostalog zagovara liberalne društvene norme i princip "Živi i pusti druge da žive".

Kontrol frikovi nisu svjesni te svoje karakteristike i često su uvjereni kako su samo oni u pravu. Iako znaju da će obično pokušati 'preuzeti kormilo’ ili nadzirati stvari, oni vjeruju da s tim drugima zapravo pomažu, jer ‘ionako nitko drugi to neće htjeti ili neće znati dobro napraviti', a misle i kako su im kritike dobronamjerne jer 'će svakome dobro doći konstruktivna kritika’.

No njihova potreba za kontrolom često zapravo proizlazi iz kaosa i pritiska koji oni osjećaju, a često razmišljaju na način 'ako ne napravim to danas, dobit ću otkaz', 'ako ne dođem doma do 19 sati, nisam dobar roditelj' ili 'ako ne dobijem povišicu, nisam dobar u poslu'. Kako bi riješili probleme i kontrolirali pritisak koji osjećaju, takvi će ljudi u svakoj mogućoj situaciji pokušati preuzeti kontrolu nad situacijom, a često i nad drugim ljudima.

8 znakova da ste 'control freak':

1. Vjerujete da biste bili sretniji kad bi netko drugi na sebi promijenio jednu ili dvije osobine pa mu 'pomažete' da promijeni ponašanje tako što te ‘nedostatke’ uporno naglašavate i komentirate.

2.Upravljate drugima kako bi ispunili svoja, uglavnom nerealna očekivanja. Ne prihvaćate nesavršenost i mislite da ni drugi ne bi trebali.

3.Tuđe ponašanje karakterizirate kao dobro ili loše i pasivnom agresijom navodite druge da se uklope u vaša očekivanja. Sjedenje u tišini koja ostalima šalje optužujuću poruku najočitiji je oblik kontrole.

4.Nudite ‘konstruktivne kritike’ kako bi drugi ostvarili napredak koji je na tragu vaših očekivanja.

5. Pokušavate promijeniti sebe ili svoja uvjerenja kako bi vas drugi prihvatili. Umjesto da budete svoji, pokušavate upravljati drugima tako što kontrolirate njihove dojmove o vama.

6. Kada vam stvari ne idu po planu, koristite strah kako biste utjecali na nečije ponašanje i usmjerili ga u željenom pravcu (“Ne moraš, ali onda bi se moglo dogoditi da…”).

7. Teško podnosite dvosmislenost, situacije kad nešto ne znate ili u nešto niste upućeni.

8. Intervenirate u ime drugih, pokušavajući objasniti njihovo ponašanje drugima.

Vjerovanjem da će promjena tuđeg ponašanja utjecati na vašu sreću, zapravo druge ljude činite odgovornima za vlastite osjećaje. Ipak, samo ste vi odgovorni i kvalitetni odnosi s drugima ovise o vama. Umjesto da pokušavate kontrolirati druge, poradite na sebi i tome da budete 'bolja verzija sebe samih’.

Na čemu možete poraditi:

- Budite ranjivi u društvu drugih ljudi.

- Nikada nemojte gaziti svoje samopoštovanje mijenjanjem svojih temeljnih uvjerenja.

- Budite realni po pitanju vaših očekivanja od drugih.

- Zaboravite ‘pasivno-agresivne’ gluposti – recite iskreno što mislite.

- Prihvatite da je puno stvari u životu nepoznato.

- Prihvatite sukob – ponekad je to zaista jedino što vam preostaje.

- Preuzmite odgovornost za vlastitu sreću.

Ako radite na svom napretku umjesto da pokušavate kontrolirati druge, potičite zdravije međuljudske odnose na poslu i privatno, a brzo ćete vidjeti i rezultate, savjetuju s Inc portala, prenosi 24sata.