Teretana i fizička aktivnost doprinose gubitku neželjenih kilograma, no znanstvenici su istraživali može li se intenzivnim razmišljanjem postići isti učinak i izgubiti kilograme. Za pet mjeseci Svjetskog prvenstva u šahu u Moskvi 1984. godine, šahist Anatolij Karpov izgubio je više od deset kilograma, piše LiveScience.

Strahujući zbog njegovog zdravstvenog stanja, organizatori su prekinuli turnir.

U sličnom je stanju bio i njegov oponent Gari Kasparov, a to je jedino Svjetsko prvenstvo u šahu koje su završili bez rezultata. Iako drugi igrači tijekom karijere nisu iskusili tako velik gubitak kilograma, vrhunski natjecatelji u prosjeku izgube oko 6000 kalorija u jednom danu, i to bez ustajanja.

Je li mozak zaslužan za tako velik gubitak energije? I znači li to da je razmišljanje jednostavniji način gubitka kilograma? Kako bismo odgovorili na to pitanje, najprije trebamo ustanoviti koliko energije troši mozak u redovnim aktivnostima.

Kad se tijelo odmara i ne bavi se drugim aktivnostima osim disanjem, probavom i održavanjem tjelesne topline, znamo da mozak troši oko 20 do 25 posto ukupne energije tijela koja nastaje uglavnom iz glukoze. U prijevodu, to je oko 350 do 450 kalorija na dan za prosječnu ženu i muškarca. Tijekom djetinjstva, mozak troši i više.

"Kod prosječne djece uzrasta od pet do šest godina, mozak može trošiti i do 60 posto energije tijela", kazao je Doug Boyer, profesor evolucijske antropologije na Sveučilištu Duke.

Boyer se bavi istraživanjem anatomskih i fizioloških promjena povezanih s podrijetlom primata. Zbog korištenja glukoze, mozak je organ koji troši najviše energije u tijelu, a čini samo dva posto njegove ukupne težine.

Gladni mozak

No nisu svi ljudi isti. Boyer je u suradnji s diplomanticom evolucijske antropologije koja se bavi istraživanjem korištenja mozga u sisavaca Ariannom Harrington, otkrio da maleni sisavci poput verirovke ili pigmejskog marmozeta za rad mozga koriste istu količinu energije kao i ljudi. Boyer vjeruje kako je razlog tome, unatoč činjenici da su lagani, veličina ljudskog mozga i malenih sisavaca u odnosu na ostatak tijela.

"Ako imate iznimno velik mozak u odnosu na tijelo, vjerojatno će mu metabolički trebati više energije", kazao je.

"Većinu energije mozak troši na neurone i njihovu komunikaciju pomoću kemijskih signala koje prenose sinapse. Ta energija odlazi na rad sinapsi i transport iona kroz membrane, a smatra se da za taj proces u mozgu treba najviše energije", tvrdi Arianna Harrington.

Dodatno, mozak se nikad ne odmara, pa i dok spavamo koristi energiju kako bi održao tjelesne funkcije. Za rad mozga treba i vojska stanica koje kanaliziraju hranu prema neuronima. A sve te stanice također trebaju glukozu kako bi preživjele i radile svoj posao. To objašnjava i zašto u fazama ubrzanog rasta i razvoja mozga, kao što je to u dobi od pet ili šest godina, za rad tom organu treba triput više energije nego što koristi mozak odraslog čovjeka.

Vježbanje za mozak

Budući da troši toliko puno energije, znači li to da kad ga dodatno uposlimo, mozak troši više kalorija? Tehnički, odgovor je: Da, za kognitivno zahtjevne zadatke. Težina zadataka je vrlo individualna, no generalno se može opisati kao nešto "što mozak ne može riješiti koristeći prethodno stečene rutine i znanja, ili nešto što kontinuirano mijenja uvjete", opisuje Claude Messier, profesor psihologije i neuroznanosti na Sveučilištu Ottawa u Kanadi.

Proučavao je spoznaju i metabolizam mozga kod dijabetičara. Za nekoga će takve aktivnosti biti učenje sviranja novog instrumenta, a za nekoga je to planiranje poteza u kompliciranoj partiji šaha.

"Kad učite nešto novo, mozak se prilagođava i povećava razinu energije koju šalje u regije mozga koje aktivira sadržaj kojeg učite. Tijekom vremena postajete vještiji u izvedbi konkretnog zadatka, pa mozak više ne radi tako puno. Ponavljanje tog zadatka zahtijeva manje energije", objasnio je Messier.

Možemo li stoga u ranim fazama učenja opravdati konzumaciju slatkih grickalica? Ako osjećate potrebu za njima kako biste popravili raspoloženje i podignuli razinu energije, onda je odgovor potvrdan. No ako vjerujete da će naporno razmišljanje potrošiti energiju koju ste unijeli slasticom, onda je odgovor na vašu žalost: Ne.

Razlog leži u činjenici da unatoč ogromnim količinama energije koje mozak koristi za obavljanje više zadataka, energija koju koristi za razmišljanje odnosi samo mali udio u toj potrošnji.

"Nismo svjesni većine aktivnosti koje obavlja mozak, a većina tih aktivnosti nije povezana sa svjesnim radnjama poput učenja pjevanja ili sviranja gitare", kazao je Messner. Drugim riječima, učenje novih vještina zahtijeva samo mali dio energije u odnosu na ukupni trošak energije u mozgu.

"Mozak može poslati više krvi u regije koje su u tom trenutku aktivirane, i odatle ondje više energije. No ukupna potrošnja mozga nije se promijenila. Pa iako u pojedinim područjima možemo registrirati aktivnost i više energije prilikom obavljanja određenih zadataka, kad govorimo o ukupnoj potrošnji energije mozga te je aktivnosti neće promijeniti", kaže Harrington.

Spreman za akciju

Ako je to istina, kako je onda Karpov smršavio toliko da nije mogao nastaviti natjecanje? Opće mišljenje je da je uzrok stres i smanjeni obroci, a ne mentalna iscrpljenost. Vrhunski šahisti su pod velikim stresom koji vodi do ubrzanih otkucaja srca, bržeg disanja i preznojavanja. U kombinaciji ti efekti troše kalorije tijekom vremena, piše 24sata.

Dodatno, šahisti ponekad moraju sjediti i do 8 sati u komadu, što može poremetiti uobičajene prehrambene navike. Sličan problem mogu iskusiti i glazbenici koji su također pod stresom i ne jedu redovito.

"Ako vam je tijelo stalno u situaciji da je spremno za akciju to može zahtijevati puno energije. Dodatno, ako jedete manje nego inače, onda dolazi i do gubitka kilograma", pojašnjava Messier.

U konačnici, na žalost mnogih rezultat je taj da nećemo smršavjeti samo od razmišljanja. No kad se sljedeći put nađete u zahtjevnom promišljanju, kockica čokolade neće naštetiti.