Promjene su riječ koju mnogi ljudi olako izgovaraju, trudeći se pokazati koliko su "napredni", a zapravo i dalje sve rade kao što su radili do tada - samo pod novim imenom. Zašto smo toliko otporni na promjene?

Vjerojatno se i sami možete sjetiti barem jedne situacije u kojoj ste nešto radije napravili na "stari način" ili, još bolje, "svoj način" kako ne biste promijenili ništa. Znanstvenici za to imaju i ime - kognitivna pristranost, zapravo jedan nesvjesni proces koji uključuje utapanje u sustav vjerovanja, čak i kad nam se ponudi efikasnije rješenje.

Možete se zapitati i zašto bi to bio problem? Kakvu razliku ima ako koristite stari pristup za rješavanje problema, sve dok on djeluje?

Znanstvenici kažu da je problem što stari načini ne funkcioniraju uvijek najbolje, jer držanje za ono što već znamo da je istina, onoga što je poznato i ugrađeno u naša sjećanja, može ponekad rezultirati pristranom, iskrivljenom ili iracionalnom odlukom.

Vjerovali ili ne, čak su i majmuni mnogo otvoreniji za prelazak na učinkovitije strategije za postizanje svojih ciljeva, nadmašujući ljude kada su u pitanju testovi kognitivne fleksibilnosti, pokazuje istraživanje ponašanja sa Sveučilišta Georgia, a objavljeno 2019. u časopisu Nature's Science.

Naravno, često postoji dobar razlog da se držimo isprobanog i istinitog. I dok je noviji ili alternativni pristup problemu možda učinkovitiji, za pojedinca učenje i korištenje tog pristupa možda neće biti. Možda ne prihvaćamo da stara pravila više ne pružaju najbolje rješenje ili da bi nova strategija mogla bolje funkcionirati. Znamo da postoji više načina da se postigne cilj i odlučimo koristiti onaj koji nam je najpoznatiji i najudobniji, bez obzira na njegovu učinkovitost.