Karijes je jedan od onih stomatoloških pojmova za koje svi znamo kako izgledaju, ali ne znamo kako nastaju. Ako pitate „Wikipediu”, pronaći ćete da postoji najmanje devet teorija o nastanku karijesa i nijedna ne daje odgovore na sva pitanja.

Kako nastaje karijes

U opticaju se najčešće spominje acidogena teorija. Prema njoj, preduvjet nastanka karijesa jeste da se namirnice koje sadrže uglikohidrate poslije jela zadrže na zubima i između njih. Bakterije iz usne šupljine hrane se ovim ostacima, a kao proizvod nastaju kiseline koje oštećuju zubnu caklinu te potom i ostatak zuba.

Ključni faktor razvoja karijesa na zubima, prema toj teoriji, je vrijeme koje ostaci hrane provedu na zubima i prostoru između njih, dok je vrsta ugljikohidrata tu manje bitan faktor, piše Dnevni avaz.

Rafinirani proizvodi od bijelog brašna se, na primjer, znatno duže zadržavaju na zubima nego, recimo, bijeli šećer pa su tako krekeri ili kifle opasniji nego šećerna vuna. Također su gumene bombone, zbog želatina koji se lijepi za zube, opasnije od, recimo, crne čokolade.

Bitno je sažvakati hranu

Često grickanje između obroka je pravi praznik za bakterije, jer im se daje više vremena da „rade” svoj posao. Lučenje sline donekle pomaže zubima da se očiste, a više se luči sline ako hranu duže žvačemo. Hrana koja se više žvače je po prirodi čvršća, pa je bolje odabrati svježu jabuku nego kompot od jabuke.

Za sada je opća preporuka da se redovnim korištenjem četkice za zube uz konac smanjuje vjerojatnoća da će karijes nastati, a redovite kontrole kod stomatologa svakako pridonose i liječenju zuba koje je karijes načeo.

Remineralizacija zuba (ojačavanje zubne gleđi) postiže se unosom namirnica koje imaju dovoljne količine soli kalcija i fosfora. Koje su to vrste hrane?

Jedina preporuka – perite zube

Dok se ne nađe točan uzrok karijesa, opća preporuka je izbegavati rafinirane namirnice bogate ugljikohidratima koje će zapadati za zube, kao i namirnice siromašne mineralima i vitaminima rastvorivim u mastima.

Poslije svakog jela treba prati zube, ali to često nije izvodljivo. Paste za zube koje sadrže fluoride djeluju tako što se bore protiv mikroba, pospješuju mineralizaciju zuba i ojačavaju zubnu gleđ.

Fluoride koji se nalaze u većini pasta za zube (kao i tekućinama za ispiranje usta) ne treba gutati, jer su toksični. Ukoliko možete, koristite paste koje ne sadrže fluor.

Namirnice za zdrave zube po izboru

- Većina vrsta mesa – junetina, piletina i svinjetina – ima visok nivo fosfora, ali sadrži samo male količine kalcija. Mnoge vrste ribe, kao što su losos i sardine, bogata su i kalcijem i fosforom. Tunjevina sadrži dosta fosfora, ali ne i mnogo kalcija.

- Mliječni proizvodi kao što su mlijeko, sir, razni milk-šejkovi i jogurt veoma su bogati kalcijem i fosforom. Sladoled, iako se ne smatra zdravom hranom, sadrži mnogo kalcija, mada znatno manje fosfora.

- Žitarice poput ječma, pšenice i zobi su sve bogate fosforom. Kukuruz je najbogatiji od svih njih. Iako ove žitarice sadrže i kalcij, nema ga u količini kao fosfora.

- Bundeva i suncokret su bogati i fosforom i kalcijem. Sezam je prebogat kalcijem, a ima i nešto fosfora – tri i po miligrama po gramu.

- Grah je dobar izvor oba ova minerala. Soja je njima prirodno bogata kao i proizvodi od soje kao što su tofu i sojino mlijeko, mada imaju značajno manje kalcija od cijelih zrna soje.

- Tamnozeleno lisnato povrće obično sadrži dosta kalcija, a neko i fosfora. Očigledan primjer je bareni špinat koji u 100 grama sadrži 129 miligrama kalcija i 45 miligrama fosfora. Kelj i brokula također imaju puno kalcija i sadrže umjerene količine fosfora.