Potrebe za vodom povećane su u toplijim mjesecima i pri tjelesnoj aktivnosti, a trudnice, dojilje, djeca i starije osobe moraju posebno paziti na dostatan unos vode.

Premda je potrebno popiti od šest do osam čaša vode na dan, često pijemo manje nego što je potrebno da održimo zdravlje i tada nastupa dehidracija, upozorili su u petak iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koji kroz program "Živjeti zdravo" želi upozoriti na važnost očuvanja zdravlja i stjecanje zdravih navika.

Voda je medij u kojem se odvija život. Ona je izvor tijelu važnih minerala i elektrolita. Nema energetsku vrijednost, oslobađa organizam od štetnih tvari, regulira tjelesnu temperaturu, olakšava probavu, a kožu održava zdravom i lijepom.

Potrebe za vodom povećane su u toplijim mjesecima i pri tjelesnoj aktivnosti, a trudnice, dojilje, djeca i starije osobe moraju posebno paziti na dostatan unos vode.

Dehidracija donosi glavobolju, umor i manjak koncentracije  

Naše potrebe za vodom ovise o temperaturi tijela i okoline, stupnju aktivnosti, nadmorskoj visini, funkcionalnim gubicima, metaboličkim potrebama i dobi. U normalnim uvjetima na dan bismo trebali popiti 0,3 dl vode po kilogramu tjelesne mase, što je otprilike od litru i pol do dvije, to jest od šest do osam čaša.

Ipak, često pijemo manje nego što nam je potrebno da održimo zdravlje. Tada nastupa dehidracija. Čak i sasvim mala dehidracija može prouzročiti glavobolju, opći umor ili manjak koncentracije.

Osobe koje piju malo vode imaju dugotrajan rizik za bolesti bubrega, srca, poremećaj mentalnih funkcija te probavnog sustava. Smanjenim unosom tekućine smanjuje se volumen krvi, a time i dotok kisika koji pritječe u srce, mozak, mišiće i sve važne organe, pa oni slabije obavljaju svoju funkciju. U skupini osoba s povećanim rizikom od dehidracije su djeca, trudnice, radna populacija u srednjim godinama te osobe starije životne dobi.

Idealno osvježenje - voda s dodatkom limuna, mente ili đumbira

Nažalost, ne možemo računati da će naš mehanizam žeđi na vrijeme dati znak da moramo popiti vode. U trenutku kad osjetimo žeđ, već smo lagano dehidrirali. Važno je napomenuti da se osjet žeđi s godinama dodatno smanjuje. Rješenje je piti tekućinu u malim količinama tijekom cijeloga dana. Voda, voće i povrće, svježe cijeđeni sokovi od voća i povrća te osvježavajuća voda s dodatkom limuna, mente, matičnjaka ili đumbira idealni su za ljetno osvježenje i sprječavanje dehidracije. Neke namirnice sadržavaju od 80 do 90 posto vode, a to su lubenice, dinje, marelice, rajčice, krastavci...

Iz Zavoda podsjećaju i na neke zanimljivosti o vodi - bez vode ne možemo živjeti dulje od tri dana, za vrijeme obroka ne treba piti veće količine vode kako se ne bi razrjeđivali sokovi za razgradnju hrane, voda sadržava nula kilokalorija energije, masti, šećera i bjelančevina.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), kao krovna javnozdravstvena ustanova, provodi Nacionalni program promicanja zdravlja "Živjeti zdravo" u suradnji s mrežom županijskih zavoda za javno zdravstvo.

Projekt "Živjeti zdravo" sufinancira se novcem Europskoga socijalnog fonda (ESF) i trajat će do 2022.

Svrha je projekta poboljšati zdravlje populacije smanjenim negativnim učinkom bihevioralnih, biomedicinskih i sociomedicinskih rizičnih čimbenika te svim osobama u Hrvatskoj povećati razinu zdravlja i poboljšati kvalitetu života.

Projektom se želi upozoriti građane na potrebu očuvanja zdravlja i stjecanje zdravih životnih navika, čime se može pridonijeti rjeđem obolijevanju od kroničnih nezaraznih bolesti koje su uzrok više od tri četvrtina smrti u Hrvatskoj.