Pjevanje bez sumnje ljudima uspijeva popraviti raspoloženje, no istraživanja upućuju na to da značajno pridonosi i kvalitetnijem disanju kod osoba s plućnim oboljenjima te da pacijentima sa simptomima demencije pomaže da se uspješnije nose sa simptomima bolesti.

U proteklih dvadeset godina brojni su znanstvenici pokušali definirati psihološke, biološke i bihevioralne mehanizme koji pjevanje dovode u vezu sa zdravljem, pišu britanski mediji. 

Profesorica Daisy Fancourt s londonskog UCL-a (University College London) tvrdi da se u tijelu, dok pjevamo odvijaju brojne promjene. "Primjerice, smanjuje se hormon stresa, poput kortizola, a zamijetili smo i razliku u razini endorfina koji se dovode u vezu s raspoloženjem", rekla je Fancourt. 

Pojasnila je da je pjevanje multimodalna zdravstvena aktivnost jer sadrži brojne komponente. Među ostalim podrazumijeva emotivno izražavanje, a znamo da je ono dobro za mentalno zdravlje. Istodobno pjevanje omogućuje društvenu interakciju koja može pridonijeti da se pojedinac u manjoj mjeri osjeća izolirano. 

Fancourt tvrdi da i slušanje muzike pozitivno utječe na zdravstveno stanje. "Među osobama koje idu na koncerte, bez obzira na to je li riječ o klasici ili rocku, znanstvenici su otkrili sličnu razinu smanjenja razine stresa." Glazba, a osobito pjevanje, koristi se kao terapija kod osoba suočenim s demencijom. 

Znanstvenici ističu prednosti pjevanja u grupi te korist od pjevanja za pacijente s kroničnim plućnim bolestima, od astme do karcinoma pluća.

Sam čin pjevanja potiče organizam na lučenje endorfina, hormona koji se povezuju s osjećajem zadovoljstva.

Dok pjevamo moramo duboko disati, što posljedično pojačava protok krvi u organizmu pa se pojačava i djelovanje endorfina. Znanstvenici kažu da je slično naletu endorfina koji osjetimo dok se smijemo ili kad jedemo čokoladu.

Istraživači sa Sveučilišta u Goeteburgu ranije su ustanovili da se ljudima koji pjevaju u grupi sinkroniziraju otkucaji srca. Bjorn Vickhoff, voditelj istraživanja je pojasnio: "Pjevanje je oblik kontroliranog disanja, jer udišete prije fraza glazbene izvedbe, a između njih izdišete. To vam daje vrlo sličan učinak poput i disanja za vrijeme joge. Pomaže vam da se opustite, a postoje naznake i da poboljšava rad srca."

Jedna je studija pokazala da je nakon samo 40 minuta grupnog pjevanja razina hormona stresa, kortizola pala puno brže nego što bi to bilo u uobičajenim okolnostima. 

Studija provedena na Sveučilištu u Frankfurtu pokazala je da pjevanje povećava očekivani životni vijek jer snižava razine kortizola. Istraživanje je obuhvatilo ispitivanje krvi profesionalnih članova zbora prije i nakon izvedbe Mozartova “Requiema” na sat vremena. Ishod je uglavnom bio oslobađanje antitijela Imunoglobulina A neposredno nakon probe, što ubrzava imunološki sustav.

Znanstvenici su otkrili i da se u organizmu osoba koje pjevaju u zboru tijekom izvedbe proizvodi hormon oksitocin, kojega zovu i "hormonom ljubavi". On se izlučuje dok se grlimo. Zaslužan je za pojačanje osjećaja povjerenja i bliskosti.

To bi moglo biti objašnjenje za činjenicu po kojoj osobe koje pjevaju u zborovima intenzivnije doživljavaju osjećaje prijateljstva i zajedništva.

Pjevanje izaziva i lučenje dopamina, čestog neurotransmitera u mozgu. Otprije je poznato da dopamin rezultira stanjem ugodnih osjećaja kao reakcije na neke stimulanse, poput konzumiranja hrane ili uzimanja kokaina. Njegovo lučenje povezuje se s jačanjem emocija i motivacijom. 

Studija iz 2017. godine što su je na pjevačima koji su pjevali na dobrovoljnim nedjeljnim radionicama proveli znanstvenici s britanskog Sveučilišta Anglia, upućuje na to da su se njihovo raspoloženje i društvene vještine bitno popravili.

I zadnje, ali ne manje važno, pjevanje u grupi pomaže pojedincu da poboljša svoj društveni život, jer će na taj način imati više samopouzdanja i poboljšati komunikacijske vještine, a kod oboljelih pridonosi oporavku od mentalnih bolesti, pojačavajući pritom njihov osjećaj vrijednosti i razinu samouvjerenosti.