Bilo da je iza nas dugi dan, ili duga noć i dugi dan, ili, pak, samo uobičajeno veliki broj sati provedenih ispred ekrana računalu, naše umorne oči kao da ‘mole’ da ih protrljamo.

“Oči se obično isušuju tijekom dana”, kaže dr. Beeran Meghpara. “Trljanje može proširiti suzne kanale i podmazati oko, jer trljanjem po kapcima iz njih se otpušta sluz koja čini površinu oka lijepom i glatkom.”

No, trljanje oka imaju i čitav niz negativnih faktora koji mogu ozbiljno naškoditi ovom osjetljivom organu:

1. Tamni kolutovi oko očiju

Kao rezultat grubog trljanja očiju mogu se pojaviti tamni kolutovi oko očiju (koji nisu samo posljedica uzimanja  lijekova, anemije, alergije, umora…) Naime, koža oko očiju je najtanja i najosjetljivija na našem tijelu pa se lako mogu oštetiti (popucati) tanke krvne žilice ispod površine kože.

2. Oštećena rožnica

Trljanjem oka, posebno ako to radite prljavim rukama, lako možete prenijeti bakterije u oko, prašinu, strane čestice ili prljavštinu… Veće čestice prašine, pak, uzrokuju svrbež pa trljanjem oka možemo lako izgrebati rožnicu.

3. Alergije

Crvenilo, iritacija, oticanje ili svrbež očiju… glavni su okidači alergijskih reakcija, a oči nas tada nesnosno svrbe i teško možemo odoljeti da ih ne trljamo. Jedina utjeha u takvoj situaciji jest kapanje umjetnih suza kako bi se isprali alergeni koji su došli u doticaj s okom te navlažile oči bez trljanja, kao i ukapavanje antihistaminskih kapi. Ponekad je potrebno uzeti antihistaminike i oralno. Ako su vam oči toliko suhe da morate koristiti umjetne suze više od dva puta dnevno, vrijeme je da posjetite oftalmologa.

Trljanje očiju je navika koje se nije lako riješiti, ali uz svjestan napor možete smanjiti rizik za gore navedene probleme. Jedna od uspješnih ‘terapija’ (osim umjetnih suza) jesu i topli oblozi  ili maske za osvježenje očiju (recimo na kraju dana).