Iako je riječ o društveno neprihvatljivoj navici, izgleda da kašnjenje ima i dobrih strana. Studija provedena na Harvardu pokazala je da su osobe koje kasne sretnije i boljeg zdravlja, od onih koje dolaze na vrijeme.

Razlog se krije u činjenici da su ljudi koji kasne većinom optimisti - čak i kada je potpuno nemoguće negdje stići, oni i dalje misle da je to izvedivo. U ostalim životnim segmentima ovakav način pogleda na svijet je poželjan i nerijetko pomaže ljudima pomicati granice i ostvarivati snove. 

Optimisti su opušteni, njihov je život kreativniji, a time i sadržajniji. Optimizam dobro utječe i na tijelo - smanjuje se razina kortizola koji štetno djeluje na srce, tlak, krvne žile i hormone. 

No, kako je Aristotel davno rekao, čovjek je društvena životinja. Jedni na druge imamo utjecaja, htjeli to ili ne. Stoga, ako ste vi ti koji kasnite, nemojte misliti samo na svoje zdravlje, već i na zdravlje onih koji vas čekaju na dogovorenom mjestu - za njih su optimisti izvor frustracija i stresa.