Usporena i stabilna aktivnost mozga i kardiopulmonalne aktivnosti povezane s dubokim spavanjem optimalne su za proces uklanjanja otpada iz mozga

Spavanje često postaje 'lakše' s godinama i dolazi do različitih poremećaja dok starimo, istraživanja povezuju nedostatak sna s povećanim rizikom od Alzheimerove bolesti. 

"Spavanje je ključno za funkcioniranje sustava za 'čišćenje mozga' (drenažnog sustava), a ova studija pokazuje da što dublje spavamo to bolje", kaže voditeljica istraživanja Maiken Nedergaard sa Sveučilišta u Rochesteru.

"Ova otkrića također dokazuju da kvaliteta spavanja ili nedostatak sna može utjecati na početak Alzheimerove bolesti i demencije", dodaje dalje za Weforum.org. 

Studija, koja je objavljena u časopisu Science Advances, pokazuje da je usporena i stabilna aktivnost mozga i kardiopulmonalne aktivnosti povezana s dubokim spavanjem optimalna za proces uklanjanja otpada iz mozga. Nalazi također mogu objasniti zašto neki oblici anestezije mogu dovesti do kognitivnog oštećenja kod starijih osoba.

Nova pitanja

Studija također pokazuje da više spavanja može pojačati drenažni sustav što znači da se može pristupiti terapijama za poboljšavanje kvaliteta spavanja za rizični dio populacije.Istraživanje postavlja nekoliko važnih kliničkih pitanja. To dodatno podupire vezu između sna, starenja i Alzheimerove bolesti. Znanstvenici znaju da kako starimo postaje sve teže dosljedno postizanje dubokog n-REM sna, a ova studija pojačava važnost dubokog sna zapravilnu funkciju glimftičkog sustava odnosno drenažnog sustava mozga. 

"Kognitivno oštećenje nakon anestezije i operacije veliki su problem", kaže koautor istraživanja Tuomas Lilius sa Sveučilištu u Kopenhagenu. "Značajan postotak starijih pacijenata koji su podvrgnuti kirurškom zahvatu imaju postoperativni period delirija ili imaju novo ili pogoršano kognitivno oštećenje nakon operacije", dodaje.