Gotovo dvije trećine Hrvata namjerava štedjeti pri kupnji namirnica za ovogodišnji Uskrs, a najveći dio naših sugrađana za popunjavanje uskrsnog stola planira potrošiti manje od 500 kuna, pokazuje istraživanje koje su proveli magazin Ja Trgovac i agencija Hendal.

Štednju pri kupnji namirnica za uskrsni stol ove godine najavljuje čak 62,3 posto ispitanika, dok 37,7 posto njih ipak neće štedjeti. No, za slaganje uskrsnog stola potrošit će manje nego što bi se očekivalo.

Naime, više od trećine Hrvata, ili njih 35,7 posto, za Uskrs namjerava potrošiti do 300 kuna, pri čemu će najveći dio za uskrsnu potrošnju izdvojiti između 200 i 300 kuna. Nešto više od četvrtine, odnosno 27,4 posto ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju, za Uskrs će potrošiti između 300 i 500 kuna, a nešto manje, 26,1 posto, između 500 i 1000 kuna. Potrošnju veću od tisuću kuna najavljuje, pokazuje istraživanje, samo 2,5 posto ispitanika.

- Stalno se naglašava opasnost od usporavanja gospodarskog rasta ili čak nove recesije, pa se ljudi ponašaju racionalno i postaju oprezniji pri potrošnji jer im je još u sjećanju posljednja recesija - ocjenjuje Damir Novotny, ekonomski analitičar.

Dodaje da ne smatra da je problem u cijenama namirnica jer se one nisu značajnije promijenile. Sindikalci, međutim, glavni problem vide u cijenama. Kako su izračunali u Nezavisnim hrvatskim sindikatima, bogatija uskrsna košarica ove godine stoji 1824,43 kune, ili 109,19 kuna više nego lani, srednja košarica košta 1225,45 kuna, što je 1,04 kune više nego lani, dok je skromnija košarica “teška” 703,28 kuna, ili 36,84 kuna više nego prošle godine. Napominju da njihovo istraživanje ne potvrđuje teze da su uvođenjem međustope PDV-a na niz prehrambenih proizvoda cijene namirnica doista pale.

Među proizvodima koji će se svakako naći na uskrsnom stolu, pokazuje istraživanje, su kuhana jaja i šunka, te mladi luk i hren. Dobar dio njih namjerava jesti i rotkvice, pečenu svinjetinu i janjetinu, puricu s mlincima, kao i sarmu. Što se tiče kolača, za mnoge je Uskrs nezamisliv bez orehnjače, sirnice ili pince.

Više od dvije trećine građana, 68,2 posto njih, namirnice namjerava kupiti u hipermarketima i velikim trgovačkim centrima, dok se nešto manje od desetine planira opskrbiti u malim dućanima i supermarketima. Svaki 13. ispitanik, odnosno njih 7,6 posto, namirnice će kupiti na tržnici, a gotovo dvostruko više njih, 14,1 posto, namirnice neće ni kupovati jer imaju vlastitu proizvodnju.

Novac.hr