Ljute papričice, bliski srodnici paprike, pripadaju rodu Capsicum iz porodice pomoćnica (Solanaceae).

Potječu iz Južne i Srednje Amerike te se koriste već tisućljećima. 

Na tržištu se mogu pronaći različite vrste i kultivari poput kod nas sveprisutnih feferona, raznih čili papričica te ponešto neobičnijih vrsta i kultivara pod nazivima anaheim, habanero, jalapeño, cayenne (kajenska paprika), rocoto, tabasco, thai peppers… 

Najljućom papričicom smatra se Carolina Reaper s 2,2 milijuna Scovilleovih jedinica. 

Ljute papričice razgranate su biljke koje u visinu narastu približno do 45 centimetara. 

Plodovi se razlikuju izgledom i bojom te mogu biti uski i izduženi, kratki i plosnati, gotovo okrugli, narebreni... Mogu biti žute, zelene, narančaste, crvene, crvenosmeđe i crvenoljubičaste boje. 

Miris i okus ovise o vrsti i kultivaru biljaka. Miris može biti manje ili više izražen, raznih cvjetnih, voćnih, orašastih ili drugih primjesa, a okus slatkast do kiselkast.

Ipak, glavna odlika im je ljutina, koja varira od posve blage do veoma žestoke. 

Zdravstvene dobrobiti ljutih papričica 

Ljute papričice sadrže prehrambena vlakna te mnoštvo vitamina i minerala. 

Najvažnija tvar koju sadrže jest vrsta alkaloida – kapsaicin. On papričicama daje ljutinu, a najviše ga ima u unutrašnjosti plodova. Što su papričice ljuće, to su zdravije. 

Neka od ljekovitih svojstava ljutih papričica:

snaže imunitet 
potiču cirkulaciju u tijelu
korisne su u borbi protiv upala, alergija i infekcija  
pomažu kod tegoba dišnih puteva  
ublažavaju bolove
podižu raspoloženje (oslobađaju hormone poput serotonina i endorfina)
izvrsno djeluju na zdravlje krvnih žila 
pomažu u snižavanju krvnog tlaka
smanjuju opasnost od nastanka krvnih ugrušaka
uravnotežuju povišene razine kolesterola u krvi
potiču apetit te izlučivanje probavnih sokova 
poboljšavaju probavu i rad crijeva
pomažu u regulaciji prekomjerne tjelesne težine
sprečavaju nastanak i širenje zloćudnih bolesti
djeluju poput afrodizijaka

Sadnja ljutih papričica 

Poput paprike, sjeme je najbolje posijati u kući od kraja veljače do sredine ožujka, jer im je obično potrebno 70 do 110 dana da donesu plodove (ovisno o vrsti i kultivaru). 

Za nicanje zahtijevaju mnogo topline, pa temperature svakako trebaju biti najmanje 20 °C. 

Dan prije sjetve sjeme namočite u toploj vodi - to će ubrzati nicanje. 

Papričice pikirajte (presađujte) kada biljčice razviju prve prave listiće. Kako su dosta lomljive, vadite ih oprezno. Presađujte ih zasebno u veće posudice, u navlaženu zemlju. 

Mlade biljke vole povremeno prskanje. 

Nakon sadnje biljke ne izlažite izravnom suncu. Kada malo očvrsnu, godit će im izravno sunce na prozoru. 

Očvrsnule biljke snažnoga korijena presadite na stalno mjesto kada nestane opasnost od mrazova. 

Mjesto za sadnju ljutih papričica

Ove biljke trebaju tople položaje zaštićene od jakoga vjetra. 

Vole propusna i rahla tla s dosta humusnih, organskih tvari. Tlo bi trebalo biti blago kiselo ili neutralno. 

Tlo prije sadnje dobro prekopajte, razrahlite i obogatite zrelim kompostom ili stajskim gnojem. Biljke posadite što dublje – do prvih listova. Tako će razviti snažniji korijen. Dobro ih zalijte. 

Ljute papričice dobro će uspijevati i u posudama, samo im trebate omogućiti češće zalijevanje i prihranu. 

Dobri i loši susjedi ljutih papričica 

Prije ljutih papričica na istome mjestu prethodno možete saditi biljke iz porodice mahunarki (primjerice, grašak). One obogaćuju tlo dušikom, što će odgovarati papričicama koje trebaju dosta hranjiva. 

Dobri susjedi su im brokula, celer, grah mahunar, korabica, zeleni kupus, luk, češnjak, radič, salata, šparoga, špinat i tušanj.

Od začina im godi društvo boražine, bosiljka, dragoljuba, estragona, kopra, majčine dušice, metvice, mrkve, origana… 

Izbjegavajte sadnju sa srodnim vrstama poput paprike, rajčice, patlidžana i krumpira te uz koromač, krastavac, krumpir, kukuruz, crveni kupus, repu i suncokret.

Njega ljutih papričica 

Biljke najbolje uspijevaju pri temperaturama od 22 do 29 °C. Previsoke ljetne temperature mogu uzrokovati osipanje cvjetova. U tom slučaju pokušajte zasjeniti biljke, što će ujedno na plodovima i listovima spriječiti stvaranje oštećenja od sunca. 

Na temperaturama ispod ništice biljke ugibaju. Od slabijega mraza može ih zaštititi folija.

Nastupe li niske temperature, sadnicama će koristiti prekrivanje folijom ili tunelom. U proljeće ćete ih tako zaštititi, a u jesen produljiti berbu. 

Ako ste prije sadnje tlo dobro obogatili razgrađenim kompostom ili stajskim gnojem, tijekom vegetacije bit će dovoljno da biljke prihranite 2 do 3 puta organskim gnojivima i pripravcima na osnovi ljekovitog bilja. 

Biljkama ljeti osigurajte dovoljno vode jer nemaju duboki korijen. Zalijevajte ih rano ujutro kišnicom ili odstajalom vodom. 

Svakako će im koristiti okopavanje i nagrtanje – tako ćete potaknuti bujniji rast korijena, biljke će primati više hranjiva i vode te biti snažnije. 

Nakon toga ih svakako malčirajte kako biste ljeti spriječili isušivanje. 

Bolesti i nametnici 

Ljute papričice općenito imaju manje poteškoća s bolestima i nametnicima nego paprika.

Biljkama osigurajte najbolje moguće uvjete i njegu kako biste ove probleme sveli na minimum. 

Od bolesti ponekad se javlja trulež listova i stabljika, pepelnica, plamenjača i venuće biljaka, a od nametnika crveni pauk, lisne uši ili trips.

Ubiranje ljutih papričica 

Ljute papričice režite škarama kako ne biste polomili grančice. Možete ih ubirati zrele i nezrele.

Nezreli plodovi sočniji su i hrskaviji, pa ih upotrijebite svježe ili ih ukiselite. 

Zreli plodovi poprimaju boju i aromatičniji su, no kako dalje dozrijevaju, meso se lagano suši i postaje tanje. 

Redovitim ubiranjem plodova potaknut ćete brži razvoj novih cvjetova i plodova. 

Vjerojatno ćete htjeti sačuvati sjeme raznovrsnih ljutih papričica za sljedeću godinu – bilo one koje ste uzgojili, kupili ili dobili na poklon. 

Plodovi moraju biti posve zreli – kožica ploda je tada ponešto tanja i ima punu boju (primjerice, crvenu ili žutu). Tada možete biti sigurni da su i sjemenke unutra zrele. 

Primjena ljutih papričica

Ljute papričice možete dodavati u jela poput juha, variva, umaka, salata, sendviča, složenaca i razna druga slana jela. 

Ponekad se dodaju i u slastice poput čokolade te razne napitke i smoothieje. 

Pri pranju, čišćenju i rezanju budite osobito oprezni. Ljutina može jako nadražiti kožu, oči i sluznicu nosa, stoga obavezno navucite gumene rukavice. 

Ponekad je teško neutralizirati gotovo neizdrživu ljutinu u ustima. Što god učinimo, osjećat ćemo je približno 10 minuta.

Od ispijanja vode gotovo nema koristi - bolje je popiti malo mlijeka ili jogurta. Protiv osjećaja ljutine također pomažu maslac od kikirikija te sokovi od limuna, rajčice i limete.

Čuvanje ljutih papričica

Papričicama obogatite zimnicu: dodajte ih u ajvar, pinđur, kečap, sataraš i miješane salate. Izvrsne su kao sastojak brojnih umaka (primjerice, tabasco). 

Papričice možete ukiseliti i dodavati u miješane salate. 

Suvišak zelenih i zrelih plodova možete i zamrznuti (samostalno ili u kombinaciji s paprikom). 

Zrele ljute papričice lako se suše na zraku, u pećnici ili dehidratoru (na 50-60 °C). 

Možete ih pomoću igle nanizati na deblji konac ili špagu te objesiti u zračnome prostoru, gdje će ujedno biti i lijepi ukras. 

Osušene plodove spremite u papirnate vrećice ili zatvorene posude. Prije korištenja ih smrvite rukom ili ih u mlincu za kavu sameljite u prah.