Događa vam se često da se probudite, a koža vas svrbi? Ili se probudite sa začepljenim nosom? Problem bi mogao biti u posteljini jer ukoliko nije čista, privlači sve moguće i zamislive alergene.

Kako pojašnjava mikrobiolog i patolog Philip Tierno s njujorškog medicinskog sveučilišta čak i prašina iz atmosfere pada na posteljinu i mi ju udišemo otprilike osam sati dnevno. Ako uzmemo u obzir da svaka šesta osoba pati od nekog oblika alergije ili od nekog problema s dišnim sustavom, a da se provede trećina života u krevetu, tada je jasno u kolikoj je mjeri nužno da je posteljina čista.

– Popis onoga što se nakuplja u krevetu može doista djelovati zastrašujuće. Gljivice, bakterije, životinjska dlaka, prašina, pelud, kao i razni ostaci ljudskog tijela poput vaginalnog i analnog sekreta, znoja, mokraće i kožnih stanica, ističe Philip Tierno. Sudeći prema nizu provedenih istraživanja, zastrašuju i količine jer, primjerice muškarac srednje građe na godinu može ostaviti u krevetu do 100 litara znoja. Jastuci, bilo da su od perja ili sintetički, tako mogu sadržavati od četiri do sedamnaest različitih vrsta gljivica. Pored svega navedenog, u krevetu možemo pronaći i ostatke hrane koju vrlo često pojedinci konzumiraju gledajući televizor, kao i razne kozmetičke proizvode poput ulja i losiona za tijelo.  

Lan i pamuk

Krevet je i savršeno mjesto za razvoj grinja, koje u vlažnom ozračju, pronalaze idealno mjesto za razvoj i preživljavanje. U svakom gramu prašine možemo ih pronaći čak 12 tisuća, a što znači da ih na madracu može obitavati i do milijun. Poznato je da grinje mogu pospješiti astmu i pojačati joj simptome i da mogu uzrokovati razne alergije. Kako bi ih držali podalje od našeg kreveta, važno je izabrati posteljinu od prirodnih materijala, kao što su lan i pamuk, a koji omogućavaju i našoj koži da diše. Važno ih je oprati minimalno na temperaturi od 60 stupnjeva.

Većina se stručnjaka slaže kako bi idealno i najzdravije bilo mijenjati posteljinu jednom tjedno, pogotovo ljeti kad spavamo minimalno odjeveni pa je koža u direktnom kontaktu s posteljinom. »Radi se o preporuci. Posteljina se može mijenjati i svakih 9 do 10 dana, no ne duže od 12 dana što je krajnja granica kako bi ostali zdravi« ističe Tierno. Također, i nakon što je posteljina oprana, treba biti u potpunosti osušena jer ukoliko je još uvijek vlažnu spremimo u ormar, stvorit ćemo pogodno okruženje za razvoj grinja. Ljeti, deblju, zimsku posteljinu, deke i poplune, poželjno je vakumirati i spremiti u torbu tamne boje jer će nedostatak zraka i svjetlosti onemogućiti insekte da u njih uđu.  

Za one lijene i neuredne, a koji se također žele riješiti grinja, stiže preporuka s engleskog Sveučilišta Kingston. Istraživanje koje su upravo proveli pokazuje da je dobro ostaviti nepospremljen krevet, kako bi se posteljina prozračila, a što će držati podalje parazite prašine. 

»Za grinje su uvjeti unutar kreveta bolji nego li kada su izloženi zraku. Ostavljajući krevet neurednim, uvjeti postaju jednaki onima u ostatku prostorije. S obzirom da ovi paraziti mogu preživjeti tako što dobijaju potrebnu vodu iz okruženja u kojem žive, ostavljajući nepospremljen krevet, izložen strujanju zraka, eliminira se vlaga iz posteljine. Grinje bez vode nakon nekog vremena umiru« pojasnio je biolog Stephen Pretlove, autor istraživanja.

Mijenjajte pidžamu!

Čak i pidžame, ukoliko ih nosimo po dva tjedna ili više, mogu postati pravo gnjezdo bakterija, pa je preporuka stručnjaka da svakih tjedan dana operemo pidžame ili drugu robu u kojoj spavamo. Anketa provedena u Velikoj Britaniji pokazala je da muškarci obično po dva tjedna spavaju u istoj pidžami, a žene čak i po sedamnaest dana. Rezultati te ankete zaprepastili su britanske stručnjake koji ističu da se na taj način riskiraju razne kožne infekcije.

– Svi mi u organizmu, kako na koži tako i unutar tijela, sadržimo razno razne mikroorganizme. Generalno gledano oni za nas nisu štetni, no mogu to postati ukoliko završe na pogrešnom mjestu. Drugim riječima, mogu postati štetni ukoliko dođu u kontakt s drugim djelovima našeg tijela. Primjerice, Eserihija Coli, stafilokok pa čak i Mrsa, super bakterija otporna na lijekove, navodi Sally Bloomfield iz londonske škole za higijenu i tropsku medicinu.

Novi list