Tijelo može biti alkalno ili kiselo, a kako bi se čovjek dobro osjećao i bio zdrav, pH mora biti neutralan ili blago alkalan – između 7,3 i 7,5. Međutim, zbog suvremenog načina prehrane, pH je obično mnogo manji, odnosno kiseliji, a posljedica je umor, bezvoljnost, nadutost i općenito loš osjećaj.

Uz to, s godinama tijelo postaje kiselije, a to uzrokuje razne teškoće, od srčanih bolesti do gubitka pamćenja. Školska knjiga je objavila  knjigu dr. Stephana Domeniga „Alkalna prehrana“ u kojoj detaljno opisuje što je i zašto je važna alkalna kura te donosi dvotjedni jelovnik s receptima. Dr. Domenig se nakon studija medicine kroz praksu sve više pitao zašto su ljudi bolesni.

"Sve što sam želio znati o bolestima i tegobama naučio sam na Medicinskom fakultetu s genetskog ili biokemijskog motrišta, ali nisam naučio ništa o tome što znači biti zdrav. Hranu nitko nije niti spominjao. Kao ni tjelovježbu. Činilo se da nikoga ne zanima u čemu je bit pojedine bolesti. Meni su fascinirali cjeloviti pristupi, ljepota cijelog tijela i nadahnjivale drevne iscjeliteljske tehnike poput či gonga i joge. Medicina je za mene morala biti više od rezanja tijela i previjanja. Kad mi je prijatelj dao knjigu dr. Franza Xavera Mayra iz 1921. godine pod naslovom Temelji dijagnoze bolesti probavnog sustava, bilo je to prvo objašnjenje koje se činilo u načelu ispravnim u medicini.

Obrazovao sam se za liječnika prema Mayerovim načelima i do sada sam radio s tisućama pacijenata. U Austriji u klinici F.X. Mayer More Center kombiniramo staro znanje sa suvremenim razumijevanjem biokemije tijela, njegovih potreba za određenim tvarima, onoga što i kako jedemo jer to bitno utječe na naše zdravlje. Naš pristup zdravlju i dobrobiti može se sažeti u jednoj ključnoj riječi, ravnoteža", opisao je svoj profesionalni put dr. Domenig. Jedemo pogrešnu hranu u krivo vrijeme Ljudi koji žive u razvijenom svijetu danas su sve deblji. Prošećite glavnom ulicom bilo kojega grada i sve će vam biti jasno. Više od 60 posto nas ima višak kilograma, a za 20 posto od tog broja može se reći da su pretili.

Broj oboljelih od dijabetesa nikada nije bio tako velik, procjenjuje se da šećernu bolest ima 4,6 posto Britanaca i Australaca, većinom dijabetes tipa 2. Unatoč napretku moderne medicine, i dalje nas muče kronične bolesti.  Prema izvješću što ga je 2011. objavila britanska Vlada, smatra se da je predebelo ili pretilo 23 posto djece stare 4-5 godina i 33 posto djece u dobi od 10-11 godina. Moglo bi se reći da smo zaboravili kako se jede: jedemo previše, jedemo pogrešnu hranu i jedemo u pogrešno vrijeme. Sve u svemu, jedemo previše mesa, ribe i šećera. Kupujemo previše rafinirane i prerađene hrane koja nas samo zasiti, a zapravo ne daje ništa vrijedno i korisno tijelu. Kako bi tijelo moglo apsorbirati i iskoristiti pojedine hranjive tvari, probavni sustav mora hranu valjano razgraditi.

Nezdrave prehrambene navike, poput prevelikog unosa hrane s kojom se probavni sustav ne može nositi, uzrokuju probavne tegobe , a one mogu štetno djelovati na odnos alkalnog (lužnatog) i kiselog u tijelu, tumači dr. Domenig u knjizi „Alkalna prehrana“  i pojašnjava: "Takva hrana daje samo prazne kalorije i u želudcu zauzima prostor u kojem bi trebale biti druge, korisnije namirnice. Budući da kisela hrana mijenja oblik tijela, moguće je da nećemo moći dobro vježbati. Udebljat ćemo se. No to je tek simptom koji i sam utječe na zdravlje: zbog smanjene fizičke sposobnosti previše opterećujemo tijelo i stvaramo teškoće kosturu. Ono što počne nelagodom i bolovima može dovesti do ugradnje kuka i koljena. Postajemo nepokretni. Manje vidljiva promjena događa se u našem tijelu.

Prije nego što se udebljamo kosti se demineraliziraju, koža se opusti zbog pomanjkanja hranjivih tvari, a toksini s kojima pokušavamo izaći na kraj naprežu naše organe. Uspijevamo nekako, ali pritom gubimo vitalnost, energiju, zdravlje. Zbog prevelike kiselosti brže starimo. Što je još gore, prevelika kiselost stvara u tijelu uvjete u kojima se mogu razvijati alergije i bolesti. Naš probavni sustav prirodno pokušava uvesti red u mješavinu stvari koje konzumiramo. Problem je u tome što previše onoga što jedemo stvara kiselinu, a premalo djeluje alkalno."

Vraćanje alkalne ravnoteže Nije važno samo što jedemo, nego i kako jedemo. U užurbanom suvremenom svijetu, opasnost se sastoji u tome što hranu grabimo u letu ili ne ostavljamo dovoljno vremena između obroka i tako previše opterećujemo probavni sustav. Kada jedemo prebrzo, ne dajemo tijelu priliku da hranu potpuno probavi i apsorbira hranjive tvari.  

Dr. Domenig tvrdi da rješenje za zdravlje ili protiv pretilosti ne leži u pilulama niti u tome da bismo trebali jesti više određene hrane. Dijete koje se oslanjaju na jedan element, poput dijete s juhom od kupusa, promašuju bit. Onaj bitni cilj trebala bi biti ponovna uspostava ukupne ravnoteže. Staru snagu možemo vratiti ako se usredotočimo na to kako tijelo radi i ako jedemo prave namirnice. Drugim riječima, smanjivanjem unosa namirnica koje stvaraju kiselinu – a to su u suvremenoj prehrani uglavnom bjelančevine, rafinirane masti i šećeri – i njihovom zamjenom namirnicama koje alkaliziraju možete i sami poduzeti korake prema boljem zdravlju.

Prije svega, promjenom onoga što jedeš i načina na koji jedeš možeš izbjeći bolest. Nije pritom stvar samo u namirnicama, nego i u sposobnosti tijela da ih preradi. Često se kaže kako bi nam trebala »uravnotežena prehrana«, ali nema jasnog objašnjenja kako to doista provesti. Slijedišli jednostavni odnos alkalne i kisele hrane u omjeru 2:1, postići ćeš tu uravnoteženu prehranu. Svom životu ulit ćeš novu snagu zdravijom, manje kiselom prehranom s malim udjelom bjelančevina i uspostavljanjem poželjnog odnosa između vježbanja i odmora.

Ono što nam se čini da je normalno i zdravo, zapravo je jelovnik na kojem je gotovo sve kiselo.

Jelovnik koji zakiseljava tijelo

Doručak:  Čak i bez šećera, kava ili crni čaj su kiseli. Kiselo je i pecivo od lisnatog tijesta.

Užina: Pecivo za pauzu je kiselo. Kola je kisela. Voćni sok je kiseo. Čokoladice su kisele.

Ručak: Kisela su sva popularna restoranska jela – hamburgeri, pizze, pohana piletina. Salata bi mogla biti u redu, ali preljev je izrazito kiseo. Kiseli su čak i »zdrav« sendvič i gazirani napitak, a to vrijedi i za vrećicu čipsa.

Užina: U uredu bi mogla utoliti glad negaziranom mineralnom vodom, bananom i bademima, ali oni se u automatima ne prodaju. Ono što nam se čini da je normalno i zdravo, zapravo je jelovnik na kojem je gotovo sve kiselo.

Piće s prijateljima: Možda navečer poželiš neko alkoholno piće, no čaša vina zaista nije rješenje. Možda ćeš se bolje osjećati, ali i ona je kisela.

Večera: Čak i naizgled zdrav obrok od piletine s grila i salate može zbog stresa pod kojim si na kraju dana postati kiseo. Uz to, opteretit ćeš probavni sustav kalorijama baš kada je pomislio kako je vrijeme da uspori. To će te pratiti cijelu noć. A ako si mislila da su tjestenina ili riža dobra zamisao, samo si uzaludno nametnula želudcu prekovremeni rad. Šalica kakaa i keks prije spavanja? Još kiseline.

Kisele i alkalne namirnice

"Sve namirnice koje jedemo možemo svrstati u one koje stvaraju kiselinu i one koje stvaraju alkalnost što znači da u probavnom procesu te namirnice oslobađaju kisele ili alkalne rezidue. To ne mora značiti da namirnice kisela okusa (limun, ocat, rabarbara i druge) moraju stvarati kiselinu. Tako limun, koji je kiseo, zapravo alkalizira nakon što  ga tijelo probavi. Stoga, kada u ovoj knjizi govorimo da su neke namirnice »kisele« odnosno »alkalne«, mislimo na to utječu li na kiselost odnosno alkalnost", pojašnjava dr. Domenig. Najjače kiseline nalaze se u životinjskim bjelančevinama te u alkoholu, kofeinu, tvornički prerađenoj hrani i šećeru. Najslabije kiseline nalaze se u bjelančevinama biljnog podrijetla, primjerice u mahunarkama.

Namirnice koje djeluju alkalno sadrže vrlo malo ili nimalo kiseline i ne stvaraju kiselinu. Alkalne namirnice uključuju većinu povrća, mnoge vrste voća, hladno prešana ulja, mnoge žitarice i sve začinske biljke. Ali na tijelo utječe i način na koji hranu prerađujemo i probavljamo. Jedemo li nešto alkalno, ali smo u žurbi i ne žvačemo dovoljno, hrana se loše probavlja i fermentira te uzrokuje kiselost. Bjelančevine (proteini) su makronutrienti sastavljeni od aminokiselina koje su nužne za pravilan rast i funkcioniranje ljudskog tijela. Nažalost, bjelančevine su i jedna od najkiselijih namirnica, a to osobito vrijedi za životinjske bjelančevine poput onih iz mesa i ribe (te nekih vrsta sira).

Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda procjenjuje da je muškarcima na godinu potrebno 20 kilograma, a ženama 16,5 kilograma bjelančevina. Britanci svake godine pojedu u prosjeku 79,3 kilograma mesa, Australci više od sto kilograma. Većina nas (osim pravih sportaša) jede znatno više bjelančevina nego što nam je potrebno; ishod je zasićenost tijela bjelančevinama, pa stoga i kiselinom. Prehrana bogata bjelančevinama donosi sa sobom količinu kiseline s kojom se želudac ne može nositi. One ti mogu pomoći da brzo smršaviš, ali uništit će zdravu kiselo-alkalnu ravnotežu tijela, tvrdi dr. Domenig. Kako alkalna kura može pomoći? Jedna od sjajnih strana alkalne kure sastoji se u tome što se acidoza i njezine posljedice – otvrdnuće arterija, začepljenje probavnog sustava i druge nepravilnosti u radu organa – mogu doduše godinama nakupljati u tijelu, ali da se taj proces ipak može brzo preokrenuti. Nakon što svladaš načela alkalne kure i provedeš četrnaestodnevni plan, počet ćeš zamjećivati razliku. A zamijetit ćeš je i tvoji prijatelji i obitelj.

Ali upamti, alkalna kura nije neka brza dijeta, nego životni plan osmišljen za optimalno zdravlje. Kao što zna svaki poljoprivrednik, kiselo tlo ne može donijeti bogat urod. Za ljudsko tijelo vrijedi isto što i za prirodu. Mi u našoj klinici znamo da je uvjet za zdravlje tijela kiselo-alkalna ravnoteža. Kako to znamo? Jedan od najvažnijih načina koji se primjenjuje za procjenu zdravstvenog stanja jest testiranje pH tijela kako bi se vidjelo je li pacijentovo tijelo kiselo ili alkalno, a pritom se služimo istom pH skalom kakvu rabe liječnici diljem svijeta. Riječ je o samo jednom testu koji nam govori o općem zdravlju tijela i njegovih sustava zato što pH tjelesnih tekućina, osobito krvi, utječe na svaku stanicu u tijelu. Održavajte pH tijela u ravnoteži i ono će ostati zdravo.

Kod upotrebe pH za procjenu zdravlja najljepše je to što je dovoljno znati čitati brojke. Vrijednosti pH mogu biti od 1 do 14. Što je vrijednost pH veća, tvar je alkalnija; 7 se smatra neutralnom vrijednošću. Manje vrijednosti nalaze se u kiselom spektru; što je brojka manja, kiselost je veća. Premda je 7 neutralna vrijednost, za optimalno zdravlje trebala bi biti blago alkalni – u idealnom slučaju oko 7,4. Razlog je to što treba neutralizirati povećanu kiselost koja dolazi s godinama i načinom prehrane. Možeš se testirati kod kuće svakoga dana neposredno nakon buđenja i prije nego što išta pojedeš. Nemojte se zabrinuti ako je u početku vrijednost 6 ili manje, u kiselom dijelu skale. Nakon što promijenši prehranu uočit ćeš značajan napredak.

Ako je vrijednost već blizu 7, sjajno. Ipak, mjeri pH svakoga dana kako bi pratila promjene. Nemoj pasti u iskušenje i testirati se više puta na dan. Testne trakice možeš naručiti internetom od tvrtke Micro Essential Inc. (www.microessentiallab.com), na drugim internetskim stranicama te u pojedinim ljekarnama.

Kako mjeriti pH tijela?

Kako bi doznala pH tijela, testnim trakicama možeš testirati slinu ili urin. Budući da se učinci alkalne kure očituju u urinu kasnije, općenito možeš očekivati da se veća alkalna vrijednost pokaže u slini. Međutim, testiranjem urina dobiva se točniji rezultat jer on bolje pokazuje kako bubrezi eliminiraju kiselinu. Uvijek slijedi upute proizvođača i trakicu nikada nemoj staviti u izravan dodir s tijelom.

Slina - Na pH sline utječe ono što si nedavno pojela ili popila. Najbolje je pričekati oko dva sata nakon jela i potom slinu nekoliko puta progutati kako bi isprala usta. Ispljuni malo sline u žlicu i lakmus-trakice uronite u tekućinu. Potom boju koja se pojavi usporedi s bojama na priloženoj skali boja.

Urin - Na pH urina utječe količina vode koju si konzumirala i količina pojedenih namirnica koje stvaraju kiselinu. Iz tog je razloga najbolje urin testirati čim ujutro ustaneš. Lakmus-trakice nakratko uroni u malu količinu urina. Usporedi rezultat sa skalom pH u boji.

Znakovi da je tijelo previše kiselo

Ove svakodnevne tegobe mogu biti simptomi kisele prehrane.

Zatvor stolice i nadutost: I jednom i drugom uzrok su prebrzo jedenje, previše hrane i/ili prekiseli obroci.

Manjak energije i koncentracije: Budući da kiselina smanjuje količinu kisika u krvi, osjećaš se tromo jer mozgu i tjelesnim sustavima nedostaje taj vitalni element.

Problemi s težinom: Prekomjerna tjelesna težina govori da tvoja prehrana nije u skladu sa sposobnosti tijela da obradi hranu koju mu daješ.

Loš ten i suha, beživotna koža bez sjaja: Višak kiseline izlučuje se preko kože te uzrokuje njezino oštećenje i upalu.

Bolest desni, karijes i neugodan zadah: Mogu se izravno povezati s izrazito kiselom prehranom jer se tada bakterije mnogo brže razmnožavaju nego kod alkalne prehrane. Čest e hunjavice i prehlade: Kada tijelo ne dobiva pravu hranu i kada se želučana flora mijenja, vjerojatni ishod je slab obrambeni sustav.

Bolovi u mišićima i zglobovima: Upala može biti znak da se alkalni minerali u kostima i mišićima izlučuju kako bi neutralizirali kiselost. Pojedine kiseline, poput arahidonske kiseline u crvenom mesu, također aktiviraju upalu.

Primjer alkalnog jelovnika tijekom kure čišćenja

Nakon  buđenja - topla voda s limunom ili čaj od paprene metvice.

Doručak - grejp, pahuljice od prosa i heljde s cimetom i đumbirom.

Ručak - rižoto od kvinoje.

Večera - juha od komorača i kopra, namaz sa začinskim biljem na pirovu kruhu ili integralnom krekeru.

Prije spavanja - čaj od stolisnika.