Nažalost, današnji ubrzani način života znači da nemamo vremena kretati se i da većinu vremena provedemo sjedeći. Stručnjaci tvrde 'sjedenje je novo pušenje'. I dok mnogi vjeruju da vježbanjem mogu poništiti negativne učinke, to baš i nije tako.

Srčane bolesti

Kada sjedimo, naši mišići otapaju manje masnoća i krv cirkulira sporije nego što bi trebala. S vremenom to može potaknuti nakupljanje masnoća u krvnim žilama koje u konačnici rezultiraju začepljenjem srca. Istraživanja pokazuju da ljudi koji puno sjede imaju dvostruko veću stopu kardiovaskularnih bolesti od onih koji su više na nogama.

Razvoj dijabetesa

Osim što se masnoće sporije razgrađuju, kod prekomjernog sjedenja povećava se i razina šećera u krvi. Liječnici, također, vjeruju da dugotrajno sjedenje može promijeniti način na koji naša tijela reagiraju na inzulin - hormon koji luči gušterača, a pomaže u pretvaranju šećera i ugljikohidrata u energiju.

Preuranjena smrt P

rema studiji, objavljenoj u American Journal of Preventive Medicine, izgledi za preuranjeni gubitak života zbog dugotrajnog prekomjernog sjedenja se povećavaju čak i ako redovito vježbaš. Ipak, to nije razlog da odmah prestaneš s tjelesnom aktivnošću - izuzetno je važna za fizičko i psihičko zdravlje.

Razvoj tumora

Rizik od raka debelog crijeva, dojke i raka endometrija povećava se kod ljudi koji veći dio dana provode u sjedećem položaju. Povećane razine inzulina, koje potiču rast tumorskih stanica, glavna su poveznica između sjedenja i raka. Češće ustajanje, protezanje i kretanje pomažu u snižavanju razine inzulina i šećera u krvi.
 

Preopterećena gušterača

To je organ u našem tijelu odgovoran za proizvodnju inzulina, a koji, također, može biti pogođen pretjeranim sjedenjem. Inzulin pomaže u prijenosu glukoze do naših stanica za energiju koja im je potrebna, ali kada je tijelo neaktivno gušterača ne reagira pravilno na otpuštanje inzulina. Zapravo, događa se da radi prekomjerno jer je tijelu potrebno više inzulina. Studije su pokazale da samo jedan dan dugotrajnog sjedenja drastično smanjuje odgovor na inzulin u tijelu.

Sklonost debljanju

Živiš li sjedalačkim načinom, bilo da ti je posao takav ili jednostavno voliš sjediti pred TV-om ili igrati igrice, šanse da nagomilaš višak kilograma postaju veće. Studije pokazuju da se dok stojimo troši 30 posto više kalorije nego kada sjedimo. Naime, u sjedećem položaju cirkulacija lipaze, enzima koji apsorbira masnoće, se smanjuje, a to doprinosi gomilanju masnih naslaga. Istraživači sa Sveučilišta u Tel Avivu pronašli su dokaze da predugo sjedenje potiče proizvodnju stanice masnog tkiva poznate kao - preadipocitne stanice.

Napor vrata i ramena

Kod pretjeranog sjedenja za radnim stolom ili ispred računala dolazi do opterećenja vrata i ramena te bolova. Bolovi u vratu pojavljuju se zbog napetosti u mišićima. Položaj vrata kod sjedenja naziva se 'vrat-dizalica' i opterećuje vratne kralješke što može dovesti do trajne neravnoteže. Također, dugotrajno sjedenje vodi lošijem držanju tijela.

Ukrućivanje kičme

Kada si aktivna, mekani diskovi između kralježaka se prošire i djeluju kao amortizeri. To, također, pomaže da se ti diskovi opskrbe esencijalnim hranjivim tvarima, svježim kisikom i svježom krvi. Kod prekomjernog sjedenja oni postaju neuravnoteženi i počinje im nedostajati tih hranjivih tvari. Kolagen koji pomaže poduprijeti kralježnicu tada zna otvrdnuti oko tetiva i ligamenata te tako dolazi do ograničene fleksibilnosti kralježnice, leđa postaju kruta.

Uništavanje diskova

Osim ograničene cirkulacije hranjivih tvari u diskovima između kralježaka, dugi period proveden u sjedenju povećava rizik od razvoja hernije lumbardnih diskova. To se događa zato što je kralježnica konstantno pod velikim pritiskom jer težina tijela nije ravnomjerno raspoređena. "Kada sjediš, tada se narušava prirodna krivulja kralježnice, što znači da su mišići na leđima pod opterećenjem da bi održavali oblik tijela. Naime, kada ne koristiš prirodnu krivulju kralježnice da se dižeš protiv gravitacije", pojasnila je Kelly McGonial, dr. sc., a prenosi portal moon-child.net.

Usporavanje mozga

Tijekom sjedenja se sve u tijelu usporava pa tako i rad moždanih vijuga. Naime, što više se krećemo, više svježe krvi i kisika dolazi do mozga, a to pak rezultira njegovim boljim i bržim radom i povećanoj produktivnosti. Osim toga, tjelesna aktivnost potiče proizvodnju kemikalija koje poboljšavaju raspoloženje.

Degeneracija mišića

Trbušni mišići su besposleni kada sjedimo jer nas inače pomažu držati uspravnima dok stojimo. Određeni mišići na bokovima se skraćuju i postaju zategnutiji, a to pak vodi ograničenim pokretima tijekom hodanja. Tu pomažu vježbe poput čučnjeva, iskoraka i istezanja mišića nogu u stojećem položaju. Kod dugotrajnog sjedenja i mišići u cijelim nogama pate i postaju slabiji. To vodi smanjenoj stabilnosti u nogama i problemima sa održavanjem ravnoteže, a time je rizik od ozljeda veći. Slabost u nogama vodi češćim lomovima kostiju, kažu stručnjaci.