Mozak je čudesan i složen organ koji radi puno više nego što možemo i zamisliti, a svakoga trenutka punimo ga golemim količinama informacija. No, ne ostaju baš sve zabilježene - iako ga ne možemo napuniti do kraja, povremeno se stare informacije odbacuju kako bi se napravilo dovoljno mjesta za neke nove...

Istraživači Scripps Researcha eksperimentirali su s voćnim muhama i otkrili fiziološki mehanizam po kojem njihova sjećanja nastaju i kasnije nestaju. Pokazalo se da jedan dopaminski neuron stoji iza oba procesa, a njihov rad objavljen je u časopisu Cell Reports.

U istraživanju su voćnim muhama puštali različite mirise i povezivali ih s električnim šokovima. S vremenom insekti su naučili izbjegavati određene mirise, a znanstvenici su zaključili da su muhe stvorile sjećanja na događaje.

U prijašnjim istraživanjima znanstvenici Scripps Researcha otkrili su kako su određeni dopaminergički krugovi uključeni u stvaranje i brisanje sjećanja. Sada su shvatili da se stanične promjene događaju u oba smjera - i prilikom nastanka i prilikom brisanja memorije - te da je za to zaslužan uvijek isti dopaminski neuron.

"Svaki put kad učite nešto novo, istovremeno stvarate novo sjećanje i potencijalno ometate ili brišete neko starije. Tako se stvara ravnoteža i sprečava mozak da se preoptereti podacima", kaže Jacob Berry, vođa istraživačkog tima Scripps Researcha.

Desetljećima su znanstvenici proučavali proces učenja i pamćenja, usredotočeni na način na koji mozak upija informaciju i kako se ta informacija pretvara u stabilno sjećanje.

Tek nedavno su shvatili važnost aktivnog zaboravljanja i počeli istraživati procese koji nagone mozak da zaboravlja. Istraživanje na voćnim muhama rasvijetlilo je i proces takozvanih retroaktivnih smetnji. Riječ o tome da nas svježe informacije ometaju u prisjećanju starijih.

Mada je istraživanje obavljeno na voćnim muhama, znanstvenici vjeruju kako se ono može primijeniti i na složenije organizme, uključujući ljude.